Stanovnik listopadnih evropskih šuma, plućnjak je trajna zeljasta biljka koja često uspeva na vlažnom zemljištu. Kako je u toku sezona njegovog cvetanja, pravo je vreme da potražite i sami.
Plućnjak je manje poznata biljka, ali vam samo ime govori da naš narod tačno zna da je dobra za organe za disanje, odnosno da pomaže plućima. I njen latnski naziv Pulmonaria officinalis upućuje na tu osobinu, kaže na svom Instagram nalogu fitoterapeut i novinar Momčilo Antonijević.
- Proleće je pravo vreme kada treba sakupljati plućnjak. On raste na proplancima, na obodima šuma ili u samim šumama. Kada ga sakupljite, potrebno je da ga ostavite na nekom promajnom i tamnom mestu da se dobro osuši, da ga usitnite, čuvate u nekim papirnim kesama ili staklenim teglama daleko od sunčeve svetlosti i upotrebljavate tokom godine protiv kašlja, bronhitisa, bolesti pluća i bronhija - savetuje travar.
Možete koristiti samo plućnjak, tako što jednu supenu kašiku prelijete šoljom ključale vode, ostavite da stoji 20 minuta, procedite i popijete toplo zaslađeno medom, a možete da ga pomešate sa jednakim količinama divizme i podbela. Na taj način ćete dobiti fantastičnu biljnu mešavinu koja može da pomogne kod bronhitisa, kod obstruktivnih bolesti pluća, pa čak i kod astme, dodaje Momčilo Antonijević.
Možda vas zanima:
Čaj koji se ne pije: Zašto su žene u Negotinu kuvale „čaj za kuću“ i polivale ga po pragovima
U selima istočne Srbije, žene su jednom nedeljno kuvale čaj od bosiljka, nane i koprive – ne za piće, već za kuću. Tim čajem su prskale ćoškove i pragove, verujući da tako čiste dom od uroka, bolesti i teških reči.
Gde raste "srpski ginseng": Čudesna moć planinskog odoljena sa Kopaonika, poznatog kao valerijana
Zaboravljena lekovita biljka iz srca Srbije, koju su stari travari koristili za jačanje srca, duha i snage – a danas je gotovo nepoznata savremenom čoveku.
Možda vas zanima:
Čaj koji se ne pije: Zašto su žene u Negotinu kuvale „čaj za kuću“ i polivale ga po pragovima
U selima istočne Srbije, žene su jednom nedeljno kuvale čaj od bosiljka, nane i koprive – ne za piće, već za kuću. Tim čajem su prskale ćoškove i pragove, verujući da tako čiste dom od uroka, bolesti i teških reči.
Gde raste "srpski ginseng": Čudesna moć planinskog odoljena sa Kopaonika, poznatog kao valerijana
Zaboravljena lekovita biljka iz srca Srbije, koju su stari travari koristili za jačanje srca, duha i snage – a danas je gotovo nepoznata savremenom čoveku.
Možda vas zanima:
Čaj koji se ne pije: Zašto su žene u Negotinu kuvale „čaj za kuću“ i polivale ga po pragovima
U selima istočne Srbije, žene su jednom nedeljno kuvale čaj od bosiljka, nane i koprive – ne za piće, već za kuću. Tim čajem su prskale ćoškove i pragove, verujući da tako čiste dom od uroka, bolesti i teških reči.
Gde raste "srpski ginseng": Čudesna moć planinskog odoljena sa Kopaonika, poznatog kao valerijana
Zaboravljena lekovita biljka iz srca Srbije, koju su stari travari koristili za jačanje srca, duha i snage – a danas je gotovo nepoznata savremenom čoveku.
Čajna mešavina za oporavak pluća
Potrebno vam je:
- 50 g plućnjaka (Pulmonaria officinalis)
- 50 g divizme (Verbascum thapsus)
- 50 g podbela(Tussilago farfara)
Priprema:
Sve biljke pomešajte pa punu supenu kašiku smeše prelijte sa 250ml ključale vode, promešajte, poklopite i ostavite da stoji 20 minuta. Procedite i popijte toplo. Piju se tri šolje na dan mesec dana. Čaj možete zasladiti medom.
Napomena: Ukoliko imate hroničnu bolest jetre, njen oslabljen rad ili porodičnu istoriju ciroze jetre, ne bi trebalo da koristite plućnjak, kao ni podbel, duže od dve nedelje u kontinuitetu.
(Kurir)
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)