Stanovnik listopadnih evropskih šuma, plućnjak je trajna zeljasta biljka koja često uspeva na vlažnom zemljištu. Kako je u toku sezona njegovog cvetanja, pravo je vreme da potražite i sami.
Plućnjak je manje poznata biljka, ali vam samo ime govori da naš narod tačno zna da je dobra za organe za disanje, odnosno da pomaže plućima. I njen latnski naziv Pulmonaria officinalis upućuje na tu osobinu, kaže na svom Instagram nalogu fitoterapeut i novinar Momčilo Antonijević.
- Proleće je pravo vreme kada treba sakupljati plućnjak. On raste na proplancima, na obodima šuma ili u samim šumama. Kada ga sakupljite, potrebno je da ga ostavite na nekom promajnom i tamnom mestu da se dobro osuši, da ga usitnite, čuvate u nekim papirnim kesama ili staklenim teglama daleko od sunčeve svetlosti i upotrebljavate tokom godine protiv kašlja, bronhitisa, bolesti pluća i bronhija - savetuje travar.
Možete koristiti samo plućnjak, tako što jednu supenu kašiku prelijete šoljom ključale vode, ostavite da stoji 20 minuta, procedite i popijete toplo zaslađeno medom, a možete da ga pomešate sa jednakim količinama divizme i podbela. Na taj način ćete dobiti fantastičnu biljnu mešavinu koja može da pomogne kod bronhitisa, kod obstruktivnih bolesti pluća, pa čak i kod astme, dodaje Momčilo Antonijević.
Možda vas zanima:
Čaj koji se ne pije: Zašto su žene u Negotinu kuvale „čaj za kuću“ i polivale ga po pragovima
U selima istočne Srbije, žene su jednom nedeljno kuvale čaj od bosiljka, nane i koprive – ne za piće, već za kuću. Tim čajem su prskale ćoškove i pragove, verujući da tako čiste dom od uroka, bolesti i teških reči.
Gde raste "srpski ginseng": Čudesna moć planinskog odoljena sa Kopaonika, poznatog kao valerijana
Zaboravljena lekovita biljka iz srca Srbije, koju su stari travari koristili za jačanje srca, duha i snage – a danas je gotovo nepoznata savremenom čoveku.
Možda vas zanima:
Čaj koji se ne pije: Zašto su žene u Negotinu kuvale „čaj za kuću“ i polivale ga po pragovima
U selima istočne Srbije, žene su jednom nedeljno kuvale čaj od bosiljka, nane i koprive – ne za piće, već za kuću. Tim čajem su prskale ćoškove i pragove, verujući da tako čiste dom od uroka, bolesti i teških reči.
Gde raste "srpski ginseng": Čudesna moć planinskog odoljena sa Kopaonika, poznatog kao valerijana
Zaboravljena lekovita biljka iz srca Srbije, koju su stari travari koristili za jačanje srca, duha i snage – a danas je gotovo nepoznata savremenom čoveku.
Možda vas zanima:
Čaj koji se ne pije: Zašto su žene u Negotinu kuvale „čaj za kuću“ i polivale ga po pragovima
U selima istočne Srbije, žene su jednom nedeljno kuvale čaj od bosiljka, nane i koprive – ne za piće, već za kuću. Tim čajem su prskale ćoškove i pragove, verujući da tako čiste dom od uroka, bolesti i teških reči.
Gde raste "srpski ginseng": Čudesna moć planinskog odoljena sa Kopaonika, poznatog kao valerijana
Zaboravljena lekovita biljka iz srca Srbije, koju su stari travari koristili za jačanje srca, duha i snage – a danas je gotovo nepoznata savremenom čoveku.
Čajna mešavina za oporavak pluća
Potrebno vam je:
- 50 g plućnjaka (Pulmonaria officinalis)
- 50 g divizme (Verbascum thapsus)
- 50 g podbela(Tussilago farfara)
Priprema:
Sve biljke pomešajte pa punu supenu kašiku smeše prelijte sa 250ml ključale vode, promešajte, poklopite i ostavite da stoji 20 minuta. Procedite i popijte toplo. Piju se tri šolje na dan mesec dana. Čaj možete zasladiti medom.
Napomena: Ukoliko imate hroničnu bolest jetre, njen oslabljen rad ili porodičnu istoriju ciroze jetre, ne bi trebalo da koristite plućnjak, kao ni podbel, duže od dve nedelje u kontinuitetu.
(Kurir)
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Komentari(0)