Na visinama oko Stare planine, običaji ne prate kalendar – već vetar, mesec i miris vlažne zemlje
U planinskim selima oko Stare planine, vreme se ne meri satima – već debljinom snega, visinom trave i zvukom ptice koja “prva vikne iz šume”. Ovdje i običaji nisu vezani za datume, već za cikluse prirode. Svadbe se prave kad cveta dren, zadušnice se obeležavaju kad prvi dim ode pravo uvis, a zima se priznaje tek kada zamukne pas.
Zima – vreme tišine i ognjišta
Kada sneg padne “do pojasa”, prestaje svaki spoljašnji rad. Veče počinje oko četiri popodne, a traje do jutra. Priče se pričaju tiho, ognjište se ne ostavlja samo, a prozor se ne otvara “da zlo ne uđe dok vatra spava”. U nekim kućama, pepeo se ujutru premeće rukom – ako se pepelom napiše krst i ostane, “dobra godina dolazi”.
Možda vas zanima:
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Možda vas zanima:
Prvi sneg na Goliji: Planinska sela spremna već od avgusta
Na Goliji je već prvog dana oktobra pao sneg. Iako beli pokrivač još nije formiran, meštani nisu iznenađeni – oni su za zimu spremni već od avgusta.
Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Proleće – dren i svadbe
Kada procveta dren, kaže se: “Sad se može ženiti.” Verovalo se da dren nosi zdravlje i dug život, pa su se svadbe pravile isključivo kad cveta. Mladoženja nosi dren u reveru, a mlada ga nosi u cipeli. Ako dren uvene pre trećeg dana – ne valja brak.
Leto – trava, pas i Bogorodica
Leto nije vreme odmora – to je vreme kosidbe, berbe, okupljanja sena. Kada pas prvi put legne u hladu ceo dan – znaju da će “velika Gospojina da bude vrela”. Na dan Velike Gospojine ne ide se u planinu “jer vile tad broje ljude”, a na večeru se obavezno jede pasulj sa lukom “da godina ne bude gladna”.
Jeseni pripadaju mrtvima – i precima
Jesen počinje ne kad opadne lišće – već kad “dim ide pravo”. Tada se slave zadušnice. U planinskim selima, tada se prave posebni hlebovi sa krstom i sušenim grožđem. Oni se ne jedu kod kuće, već se dele. Prva sveća se pali za onog kog niko više ne pominje – “da se ne oseti sam”.
Godišnja doba kao ritual
U planinskom selu, godina nije vremenska – već duhovna jedinica. Svako doba ima svoju tišinu, jelo, priču i gest. I svaki običaj nije običaj jer ga “tako treba” – već jer ga priroda tako naređuje.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
Komentari(0)