Na visinama oko Stare planine, običaji ne prate kalendar – već vetar, mesec i miris vlažne zemlje

U planinskim selima oko Stare planine, vreme se ne meri satima – već debljinom snega, visinom trave i zvukom ptice koja “prva vikne iz šume”. Ovdje i običaji nisu vezani za datume, već za cikluse prirode. Svadbe se prave kad cveta dren, zadušnice se obeležavaju kad prvi dim ode pravo uvis, a zima se priznaje tek kada zamukne pas.
Zima – vreme tišine i ognjišta
Kada sneg padne “do pojasa”, prestaje svaki spoljašnji rad. Veče počinje oko četiri popodne, a traje do jutra. Priče se pričaju tiho, ognjište se ne ostavlja samo, a prozor se ne otvara “da zlo ne uđe dok vatra spava”. U nekim kućama, pepeo se ujutru premeće rukom – ako se pepelom napiše krst i ostane, “dobra godina dolazi”.
Možda vas zanima:

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Besna kobila – planina burnih vetrova i tragične sudbine jedne devojke
Na jugu Srbije, nedaleko od Vranja, uzdiže se planina neobičnog imena – Besna kobila. Visoka gotovo dve hiljade metara, ova planina je poznata po oštrim vetrovima i prostranim pašnjacima, ali i po legendi koja objašnjava njeno ime.
Možda vas zanima:

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Besna kobila – planina burnih vetrova i tragične sudbine jedne devojke
Na jugu Srbije, nedaleko od Vranja, uzdiže se planina neobičnog imena – Besna kobila. Visoka gotovo dve hiljade metara, ova planina je poznata po oštrim vetrovima i prostranim pašnjacima, ali i po legendi koja objašnjava njeno ime.
Možda vas zanima:

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Besna kobila – planina burnih vetrova i tragične sudbine jedne devojke
Na jugu Srbije, nedaleko od Vranja, uzdiže se planina neobičnog imena – Besna kobila. Visoka gotovo dve hiljade metara, ova planina je poznata po oštrim vetrovima i prostranim pašnjacima, ali i po legendi koja objašnjava njeno ime.
Proleće – dren i svadbe
Kada procveta dren, kaže se: “Sad se može ženiti.” Verovalo se da dren nosi zdravlje i dug život, pa su se svadbe pravile isključivo kad cveta. Mladoženja nosi dren u reveru, a mlada ga nosi u cipeli. Ako dren uvene pre trećeg dana – ne valja brak.
Leto – trava, pas i Bogorodica
Leto nije vreme odmora – to je vreme kosidbe, berbe, okupljanja sena. Kada pas prvi put legne u hladu ceo dan – znaju da će “velika Gospojina da bude vrela”. Na dan Velike Gospojine ne ide se u planinu “jer vile tad broje ljude”, a na večeru se obavezno jede pasulj sa lukom “da godina ne bude gladna”.
Jeseni pripadaju mrtvima – i precima
Jesen počinje ne kad opadne lišće – već kad “dim ide pravo”. Tada se slave zadušnice. U planinskim selima, tada se prave posebni hlebovi sa krstom i sušenim grožđem. Oni se ne jedu kod kuće, već se dele. Prva sveća se pali za onog kog niko više ne pominje – “da se ne oseti sam”.
Godišnja doba kao ritual
U planinskom selu, godina nije vremenska – već duhovna jedinica. Svako doba ima svoju tišinu, jelo, priču i gest. I svaki običaj nije običaj jer ga “tako treba” – već jer ga priroda tako naređuje.

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.

Kako je Srbin pravoslavac napisao HRVATSKU HIMNU?
Činjenica da je Josif Runjanin bio pravoslavni Srbin često se zanemaruje ili osporava, a njegovo ime se u Hrvatskoj neretko menja u u Josip.

OVO O VELJKU BULAJIĆU I BATI ŽIVOJINOVIĆU SIGURNO NISTE ZNALI: Bili su VIŠE OD KOLEGA, 1 ime ih je ZAUVEK POVEZALO
Veliko prijateljstvo između legendarnog glumca i slavnog reditelja s vremenom je postalo još čvršće.
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.
Komentari(0)