Zašto se pepeo sa ognjišta čuvao u tikvi: Tajni običaj iz Homolja za zaštitu kuće od zla
Na obroncima Homoljskih planina, žene su vekovima uzimale šaku pepela iz ognjišta i čuvale ga u tikvi skrivenoj u kući – da bi sačuvale mir, zdravlje i sreću doma.

Dok danas ognjište postoji samo kao metafora za dom, nekada je ono bilo srce kuće, mesto okupljanja, molitve i života. U selima Homolja, naročito oko Žagubice, Blizne i Laznice, pepeo sa ognjišta nije bacan tek tako. Šaka pepela se pre zore stavljala u izdubljenu tikvu, vezivala krpicom i skrivala ispod kućnog praga, ili u uglu tavana. Verovalo se da ovaj pepeo “pamti dom”, štiti ukućane od bolesti, svađe i uroka, i da ga treba menjati samo kad se “kuća prevrne”.
Pepeo – tiha svetinja doma
Za razliku od vatre koja je vidljiva, pepeo je ono što ostaje – tihi svedok svega što se desilo u domu. U narodnom verovanju Homolja, pepeo sa ognjišta ima snagu da “nosi energiju kuće”, posebno ako je skupljen ujutru, kad se vatra ugasi.
Verovalo se da je najmoćniji pepeo od drveta koje “nije prošlo kroz reku” – dakle, ne smelo je biti srušeno drvo s obale, već suvo iz šume.
Kako je izgledao ritual
Na određeni dan (najčešće Božić, Đurđevdan ili posle slave), domaćica bi pre svitanja uzela šaku pepela iz ognjišta ili šporeta na drva.
Pepeo bi se stavio u osušenu tikvu (bundeva za semenke), prethodno očišćenu i proređenu, ili u platnenu kesu.
Zavezan peškirom, tikva se sklanjala na mesto koje "vidi sve, a ne vidi se" – najčešće ispod stepenika, u ćošak tavana ili u kuhinjski orman.
Niko osim domaćice nije smeo da je dira. Ako bi tikva pukla – verovalo se da je u kuću “ušlo nešto loše”.
Za šta se koristio pepeo iz tikve?
- Pepeo iz tikve nije stajao besposlen – koristio se u raznim prilikama:
- Kad dete dugo plače – mrvica pepela se stavlja u vodu i pravi “brz napitak” za umirenje (ali ne za piće, već kao ritualni čin).
- Kad se kuća posvađa – domaćica pospe prstohvat pepela ispred ulaznih vrata.
- Kad stoka oboli – meša se sa zemljom i nosi ispod jasala.
- Za “zapisivanje kuće” – pepeo se stavljao u zemlju pri obnovi temelja.
Zašto baš u tikvu?
Tikva se u narodnom simbolizmu vezuje za ženski princip, plodnost, čuvanje. Verovalo se da tikva “diše, ali ne govori” – zato je idealna da čuva tajne i pamćenje doma. Takođe, tikva je prirodan izolator, što joj daje simboliku čuvanja topline i života.
Koliko dugo se pepeo čuvao?
Pepeo se nije menjao svake godine. Obično se čuvao dok se ne dogodi veća promena u porodici – kao što su rođenje, smrt, selidba ili obnova kuće. Tada bi se stari pepeo svečano prosuo niz reku ili u šumu, a novi bi se pripremao.
Gde se još pamti ovaj običaj?
U selima Klenje, Vukovac, Medveđica i Suvi Do, starije žene još uvek znaju gde im stoji “tikva s pepelom”, iako ga možda više ne koriste kao pre. Neki ga i dalje čuvaju “za svaki slučaj” – u ćošku špajza, iza starog sanduka.
Zaboravljen mir doma
Pepeo u tikvi nije bio magija – bio je podsvesni sistem zaštite i utehe. U njemu je bilo svega: toplote, mirisa prošlih dana, tragova reči i tišine. Bio je čuvar ognjišta – kad oganj više ne gori.
U vremenu kada domaćinstva sve više zaboravljaju korene, možda je vreme da ponovo “zapišemo kuću” – makar simbolično.

Večeras pred spavanje svaka žena obavezno treba da urade 1 stvar: Naše bake taj običaj nikako nisu kršile, jer se veruje da ćete tako predvideti svoju sudbinu
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanskoj istoriji, kada je prema verovanju, Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti, gde je i umro.

Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima

Kad crkveno zvono zazvoni samo: Narodni strah od nevidljivog gosta
U srpskoj tradiciji, neobjašnjivo zvonjenje označava smrt, opomenu ili dolazak duše

Kad petao zapeva: Zašto je njegov glas granica između svetova
U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti

Kada ptica udari u prozor: Upozorenje iz narodnog predanja ili slučajnost?
Zašto su naši preci smatrali da je ptica na prozoru znak smrti, bolesti ili velike promene
Komentari(0)