Čaj od “babine duše”: Biljka iz šuma kod Ivanjice koju su žene koristile posle porođaja
Na planinskim padinama iznad Ivanjice, žene su vekovima brale biljku poznatu kao “babina duša” – ne za miris, ne za ukus, već da zaleči telo i dušu posle porođaja.
U narodnoj medicini zapadne Srbije, porodilja nije bila ostavljena sama sebi. Uz pomoć starih žena – babica, travarki i majki, svaka žena je dobijala ono što joj je najviše trebalo: tišinu, pažnju i – čaj. U okolini Ivanjice, naročito po selima između Kušića i Lisa, najvažniji napitak za oporavak bio je čaj od biljke koju su zvali “babina duša”. Ova planinska biljka, nalik na timijan, danas je skoro zaboravljena, ali njena uloga u životima žena bila je neprocenjiva.
Biljka koja ne raste bilo gde
“Babina duša” je narodni naziv za planinski timijan (lat. Thymus serpyllum), koji uspeva isključivo na sunčanim, kamenitim padinama iznad 800 metara nadmorske visine. Nije ga bilo u ravnici, niti u šumama. Brala se u junu i julu, dok se cvet ne otvori do kraja, i sušila u hladovini.
Možda vas zanima:
Bosiljak u verovanjima Srba: Biljka sreće, zdravlja i blagoslova
Mirisni bosiljak (Ocimum basilicum) vekovima zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Nije to samo začinska biljka iz bašte, već sveta biljka koja se povezivala sa zdravljem, srećom i zaštitom od zlih sila.
Povratak korenima: Priča iz Kušića o čoveku koji je poslušao komšije i uspeo
Nakon Beograda, ekonomista Dragan Civrić odlučio je da sreću potraži u rodnom selu Kušići kod Ivanjice. Umesto hladnjače, poslušao je savet komšija i otvorio pumpu za gorivo – odluka koja je promenila život čitavog kraja.
Možda vas zanima:
Bosiljak u verovanjima Srba: Biljka sreće, zdravlja i blagoslova
Mirisni bosiljak (Ocimum basilicum) vekovima zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Nije to samo začinska biljka iz bašte, već sveta biljka koja se povezivala sa zdravljem, srećom i zaštitom od zlih sila.
Povratak korenima: Priča iz Kušića o čoveku koji je poslušao komšije i uspeo
Nakon Beograda, ekonomista Dragan Civrić odlučio je da sreću potraži u rodnom selu Kušići kod Ivanjice. Umesto hladnjače, poslušao je savet komšija i otvorio pumpu za gorivo – odluka koja je promenila život čitavog kraja.
Možda vas zanima:
Bosiljak u verovanjima Srba: Biljka sreće, zdravlja i blagoslova
Mirisni bosiljak (Ocimum basilicum) vekovima zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Nije to samo začinska biljka iz bašte, već sveta biljka koja se povezivala sa zdravljem, srećom i zaštitom od zlih sila.
Povratak korenima: Priča iz Kušića o čoveku koji je poslušao komšije i uspeo
Nakon Beograda, ekonomista Dragan Civrić odlučio je da sreću potraži u rodnom selu Kušići kod Ivanjice. Umesto hladnjače, poslušao je savet komšija i otvorio pumpu za gorivo – odluka koja je promenila život čitavog kraja.
Biljka ima snažan miris, između origana i nane, ali ono što su žene u tim krajevima znale jeste:
“Kad babina duša zamiriše u kući – zna se da je neko rodio.”
Kako se čaj pripremao i kada se pio
Recept za čaj:
- prstohvat suve “babine duše”
- 2 šolje ključale vode
- poklopiti, ostaviti 10 minuta
- piti mlako, sa kašičicom domaćeg meda
- Čaj se pio tri puta dnevno u prvih 7 dana nakon porođaja, i to:
- ujutru – da “pročisti krv”
- popodne – da “smanji bolove u stomaku”
- uveče – da “smiri srce i san”
U nekim selima se ovaj čaj pio i tokom dojenja, jer se verovalo da “vraća snagu” i sprečava zapaljenje dojki.
Simbolika imena: duša koja leči dušu
Zašto baš “babina duša”? Starije žene kažu:
“Zato što je nežna, a jaka. Kao žena kad rodi.”
Ova biljka se brala samo rukom, bez noža, jer se verovalo da “seče snagu”. Nikada se nije brala ujutru, jer bi “bila vlažna od tuge”, već isključivo oko podneva, kad “sunce stane visoko i srce žene otvori”.
Rituali uz čaj
U porodicama koje su poštovale tradiciju, prvu šolju čaja porodilji nije davala majka ili svekrva, već “žena sa srećnim porodom” – ona koja je više puta rađala bez problema. To je bio tihi blagoslov, bez mnogo reči.
Često bi se uz prvu šolju izgovaralo:
“Nek ti se duša spoji s telom, i snaga vrati s mlekom.”
Gde se danas pamti “babina duša”?
U selima oko Ivanjice i Kušića, nekoliko baka još uvek zna da prepozna ovu biljku. Ne prodaje se na pijaci, ni u apoteci, jer se smatra da “nema vrednosti za druge – samo za porodilje”. Nažalost, sve ređe se koristi – jer porođaji se više ne dešavaju kod kuće, i žene se sve manje oslanjaju na narodne metode.
Ipak, travari i fitoterapeuti danas potvrđuju da planinski timijan ima protivupalna, antiseptička i umirujuća svojstva, što potvrđuje mudrost predaka.
Tiho, lekovito, žensko
Čaj od “babine duše” nije bio samo napitak. Bio je zagrljaj kada ti niko ne kaže “bravo”, uteha kad nemaš snage da zaplačeš, i deo žene koji ostane sa tobom i posle porođaja.
Možda bi trebalo da se ovaj običaj vrati – ne kao zamena za lekara, već kao podsetnik da je ženama posle porođaja uvek bio potreban mir, pažnja i miris planine.
Kako je Dobrica sa 4 razreda osnovne škole uspeo da napiše najpotresniju pesmu o Srbiji: Kada je pročitana, odrasli ljudi su plakali
Niko adekvatniji nije bio da nosi ime Dobrica od našeg pisca Dobrice Erića koji je napisao neverovatne pesme o Srbiji, pretočivši ih u čist melem za dušu
Spalili mu sve što je imao, dane provodio u vozu, a svojim pesmama stvorio naše najveće pevače: Kad je ovo doživeo, odlučuje da umre
Duško Trifunović je u svaku svoju pesmu utkao svoje duboke emocije, zato su i danas veliki hitovi.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Komentari(0)