U zabitim domaćinstvima istočne Srbije, hleb se i danas mesi ručno, sa sopstvenim kvascem, i peče pod užarenim sačem – kao pre sto godina
U vreme kada pekare niču na svakom koraku, a miris vrućeg hleba dolazi iz električnih peći, u selima Homolja – od Žagubice do Krepoljina – još uvek postoje domaćinstva u kojima se hleb priprema na način kakav su znale samo naše bake.
To nije samo jelo – to je ritual. Hleb pod sačem peče se satima, u dvorišnim furunama, na drva i žar, uz poštovanje tradicije, strpljenja i ukusa koji se ne može ponoviti u savremenim uslovima.
Domaći kvasac i brašno iz vodenice
Sve počinje dan ranije – mešanjem domaćeg kvasca, koji žene ovog kraja zovu "praška", i koji se čuva i osvežava iz generacije u generaciju. Brašno se donosi iz jedne od poslednjih aktivnih vodenica na Mlavi, često kukuruzno ili mešano s pšeničnim.
Testo se mesi rukom u drvenoj karlici, ostavlja da naraste pokriveno ćebetom, a zatim se polaže u zemljanu ili emajliranu tepsiju i stavlja ispod sača – velikog metalnog poklopca koji se zatrpava žarom sa svih strana.
Hrskava korica, miris drveta i toplota doma
Hleb pečen pod sačem ima čvrstu, rumenu koru, zapečen do savršenstva, dok je unutrašnjost meka, vlažna i mirisna. Ne drobi se, ne stari preko noći, i može se jesti bez ičega – samo uz čašu jogurta ili krišku sira.
– Kad se hleb izvadi iz sača, cela kuća zamiriše. I zna se da nije običan dan, priča Dragica iz sela Suvi Do.
Može li se probati danas?
Da. U nekim domaćinstvima je moguće dogovoriti posetu i učestvovati u pripremi. Tokom manifestacija u Žagubici i Laznici, često se organizuju radionice pečenja hleba pod sačem, a mnogi turisti kažu da im je to bio najlepši deo putovanja.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)