Za razliku od zapadnih priča, u srpskom verovanju zmajevi nisu zli – oni su zaštitnici, nevidljivi ljubavnici i čuvari prirode.

Zaboravite na strašne zmajeve koji pljuju vatru i otimaju princeze – srpski zmaj je drugačiji. On je moćan, ali plemenit. Nevidljiv oku, ali uvek prisutan. Verovalo se da štiti sela od oluja, čuva devojke od zlih duhova i neviđeno voli jednu jedinu – često smrtnicu. Dobrodošli u svet srpskog mitološkog zmaja, bića koje spaja zemlju i nebo.
Ko su zmajevi u narodnom verovanju?
U srpskom folkloru, zmajevi su natprirodna bića, rođeni iz spoja prirode i duhovnog sveta. Najčešće su se zamišljali kao ljudi sa krilima i zmijskim repom, ali sposobni da se pretvore u oblake, vetar ili čak nevidljivog muškarca. Verovalo se da mogu da lete velikom brzinom, da izazivaju gromove i da se bore protiv ala – ženskih demona koji donose nevreme.
Možda vas zanima:

Priče o vilama, hajducima i čarobnim biljkama koje su obeležile narodnu tradiciju
Mitovi i legende srpskih planina

Srpske legende o zmajevima i njihove lokacije
Priče o zmajevima u našoj narodnoj tradiciji i gde ih "možete pronaći".
Možda vas zanima:

Priče o vilama, hajducima i čarobnim biljkama koje su obeležile narodnu tradiciju
Mitovi i legende srpskih planina

Srpske legende o zmajevima i njihove lokacije
Priče o zmajevima u našoj narodnoj tradiciji i gde ih "možete pronaći".
Možda vas zanima:

Priče o vilama, hajducima i čarobnim biljkama koje su obeležile narodnu tradiciju
Mitovi i legende srpskih planina

Srpske legende o zmajevima i njihove lokacije
Priče o zmajevima u našoj narodnoj tradiciji i gde ih "možete pronaći".
Zmaj nije bio negativac – naprotiv, bio je zaštitnik sela, čuvar useva, borac protiv suša i nepogoda. Često su ljudi mislili da baš njihovo selo ima "svog zmaja" koji ih čuva.
Zmajevi kao nevidljivi ljubavnici
Jedna od najintrigantnijih legendi je ona o zmajevima koji zaljubljuju u devojke. Ove devojke su često bile izuzetno lepe, čedne, ali i povučene, a narod je govorio da ih zmaj "posećuje noću". Njihove kose bi bile sjajne, obrazi rumeni, a oči snene – i svi bi znali: "Zmaj je voli".
Verovalo se da zmaj može da prodre kroz zatvorene prozore, da dolazi kao senka ili lagani povetarac, a ako bi neko pokušao da tu devojku oženi, zmaj bi ga kaznio – bolešću, nesrećom ili gubitkom.
Bitke na nebu – borba zmajeva i ala
Kada bi se na nebu pojavio jak vetar, tutnjava i crni oblaci, narod bi govorio: “Zmaj se bije s alom.” Te bitke su bile borbe dobra i zla – zmaj je pokušavao da odbrani selo od nepogoda, dok je ala donosila oluje, grad i bolest. Ako bi zmaj pobedio, nebo bi se razvedrilo, a ako bi izgubio – usledila bi šteta.
U nekim predanjima, zmajevi su padali ranjeni, i tada bi narod jurio po šumama tražeći mesto pada, verujući da će tu naći nešto sveto ili lekovito.
Zmajevi i danas – čuvari predanja i identiteta
Iako danas živimo u vremenu nauke i tehnologije, zmajevi su i dalje prisutni – u pesmama, pričama, usmenoj tradiciji. U pojedinim selima i dalje se prepričavaju legende o nevidljivim ljubavima i noćnim posetama, o čuvarima koji bdiju nad planinama.
Možda ih više ne vidimo na nebu, ali zmajevi nisu nestali – oni su sada deo našeg kulturnog pamćenja, simbol snage, hrabrosti i one tihe vere da postoji neko ko nas štiti.

BILA JE PRVA ŽENA NA ČELU SRBIJE IKADA: Nudili joj mir u drugoj zemlji, ona sve iznenadila jednim potezom
Iako su zvona na pariskoj katedrali Notr Dam oglasila srpsku pobedu, sve kasnije govorilo je drugačije. Preživele je čekao težak opstanak pod otomanskom silom. A presudnu ulogu u svemu imala je upravo Lazereva žena Milica Hrebeljanović!

KAD ZASVETLUCA PAPRAT: Srpsko verovanje o cvetu paprati koji donosi sreću i bogatstvo
U srpskom folkloru paprat se smatrala biljkom koja jednom godišnje, u letnjoj noći, daje poseban sjajni cvet. Ko uspe da ga pronađe, verovalo se, stiče bogatstvo i sreću za čitav život.

NA KOJIM MESTIMA JE BRANKO ĆOPIĆ SKRIVAO SVOJE RUKOPISE TOKOM DRUGOG SVETSKOG RATA?
Branko Ćopić, jedan od najvoljenijih srpskih pisaca, tokom Drugog svetskog rata morao je da krije svoje rukopise od okupatora, često koristeći vrlo neobična mesta za sakrivanje.

ČUVARKUĆA ISPOD KROVA: Šta znači stari srpski običaj sadnje ove biljke na krovu kuće?
Nekada je gotovo svaka seoska kuća u Srbiji na krovu imala posađenu biljku čuvarkuću. Ovaj običaj nije bio samo ukras, već deo složene simbolike zaštite porodice i doma od bolesti, požara i nesreća.

TRAVA "ZMIJARKA": Kako su naši preci terali zmije iz dvorišta pomoću jedne biljke?
Nekada davno, u selima južne Srbije, verovalo se da trava poznata kao "zmijarka" ima posebnu moć da drži zmije daleko od kuća i dvorišta. Danas ovaj običaj skoro da je potpuno nestao.
Komentari(0)