Čudo prirode i dalje živi u samom centru Čačka i to u zatvorenom prostoru: Fascinatni fikus slavi 54. rođendan, žene čekaju u redu da uzmu pelcer ove biljke
Čačanski Kulturni centar ovih dana vrvi od ljudi – ne zbog neke predstave ili koncerta, već zbog rezidbe čuvenog fikusa starog 54 godine. Ovaj impozantni fikus, posađen pre tačno 54 godine, trenutno se nalazi u fazi rezidbe, a građani imaju priliku da dobiju deo ove legendarne biljke. Fikus iz Doma kulture već godinama slovi za najveći primerak ove vrste u zatvorenom prostoru na Balkanu, a dimenzije su mu impresivne, pa visina dostiže oko 8 metara, krošnja se prostire na oko 45 metara dužine, sa širinom između 5,5 i 6,5 metara.
- Izašla sam s posla na pauzu da uzmem pelcere za sebe, koleginice i mamu. Nije ni čudo što svi žele da imaju ovaj fikus kod kuće, ipak je on ponos našeg grada - rekla je jedna od sugrađanki za agenciju RINA.
Posebnu vrednost fikusu daje i činjenica da je 2003. godine proglašen za zaštićeno prirodno dobro treće kategorije. O njemu brinu stručnjaci Šumarskog fakulteta i gradske pejzažne arhitekte, a veruje se da mu snagu daje tlo bogato podzemnim vodama, što omogućava da uspeva bez dodatnog zalivanja. Njegovo korenje, kako se pretpostavlja, prostire se čak ispod zgrade kulturnog centra i dela gradskog trga.
Zbog svoje impozantnosti i dugovečnosti, čačanski fikus je sve češće i na meti objektiva turista, a u planu je i kandidatura za Ginisovu knjigu rekorda.
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVA SVETINJA: Otkrijte mesto kod Čačka gde je nastao "Srpski Atos" i gde je najstariji manastir skrivao blago
Ovčarsko-kablarska klisura, poznata kao "Srpska Sveta Gora", krije deset manastira koji su vekovima služili kao duhovno utočište. Otkrivamo zašto je najstariji manastir, Nikolje, bio centralna tačka otpora, i kako je legenda o tajnom, manastirskom blagu nastala u klisuri koja je služila kao skrivena riznica Srbije.
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVA SVETINJA: Otkrijte mesto kod Čačka gde je nastao "Srpski Atos" i gde je najstariji manastir skrivao blago
Ovčarsko-kablarska klisura, poznata kao "Srpska Sveta Gora", krije deset manastira koji su vekovima služili kao duhovno utočište. Otkrivamo zašto je najstariji manastir, Nikolje, bio centralna tačka otpora, i kako je legenda o tajnom, manastirskom blagu nastala u klisuri koja je služila kao skrivena riznica Srbije.
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVA SVETINJA: Otkrijte mesto kod Čačka gde je nastao "Srpski Atos" i gde je najstariji manastir skrivao blago
Ovčarsko-kablarska klisura, poznata kao "Srpska Sveta Gora", krije deset manastira koji su vekovima služili kao duhovno utočište. Otkrivamo zašto je najstariji manastir, Nikolje, bio centralna tačka otpora, i kako je legenda o tajnom, manastirskom blagu nastala u klisuri koja je služila kao skrivena riznica Srbije.
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVA SVETINJA: Otkrijte mesto kod Čačka gde je nastao "Srpski Atos" i gde je najstariji manastir skrivao blago
Ovčarsko-kablarska klisura, poznata kao "Srpska Sveta Gora", krije deset manastira koji su vekovima služili kao duhovno utočište. Otkrivamo zašto je najstariji manastir, Nikolje, bio centralna tačka otpora, i kako je legenda o tajnom, manastirskom blagu nastala u klisuri koja je služila kao skrivena riznica Srbije.
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVA SVETINJA: Otkrijte mesto kod Čačka gde je nastao "Srpski Atos" i gde je najstariji manastir skrivao blago
Ovčarsko-kablarska klisura, poznata kao "Srpska Sveta Gora", krije deset manastira koji su vekovima služili kao duhovno utočište. Otkrivamo zašto je najstariji manastir, Nikolje, bio centralna tačka otpora, i kako je legenda o tajnom, manastirskom blagu nastala u klisuri koja je služila kao skrivena riznica Srbije.
HRANA KOЈA LEČI: Zašto su čačanski kiseli krastavci lekovitiji od ostalih i tajna sporog kiseljenja
Čačak je poznat po svojoj zimnici, a čačanski kiseli krastavci su poseban delikates. Otkrivamo zašto se baš ovi krastavci smatraju probiotičkom bombom i kako ih proces sporog kiseljenja u salamuri bez sirćeta čini neuporedivo zdravijim od industrijskih proizvoda.
„On raste i do jednog metra godišnje. Da bismo ga održali u postojećem prostoru, moramo redovno da orezujemo krošnju, jer bi inače ometao programske aktivnosti Doma kulture“, istakla je Verica Kovačević iz Kulturnog centra.
Čačanski fikus tako ne samo da krasi enterijer kulturne ustanove, već okuplja zajednicu, promoviše lokalni identitet i podseća da priroda, čak i u centru grada, može da stvori čudo koje traje decenijama.
Šta znači kada sanjate da vam ispadaju ili da vam se lome zubi? Babe kažu jedno, a psiholozi nešto sasvim drugo!
Bilo da sanjate da gubite jedan zub, sve ili da vam se zubi lome ili trunu, snovi o ispadanju zuba su za svakoga prava noćna mora
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
Komentari(0)