Crveni konac – običan, ali moćan simbol zaštite, duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji. Generacije ga nose oko ruke verujući da odbija negativnu energiju, štiti od uroka i donosi sreću. Ali kako je nastalo ovo verovanje? Ko sme, a ko ne sme da veže crveni konac? I da li postoji pravi način da ga nosimo?
Poreklo verovanja u crveni konac
Koren ovog običaja seže daleko u prošlost, a slična verovanja postoje u raznim kulturama – od Slovena do drevnih Jevreja i Kineza. U Srbiji se crveni konac tradicionalno vezuje bebama i deci, ali i odraslima, naročito u periodima velikih životnih promena. Smatra se da crvena boja simbolizuje životnu energiju i snagu, a konac kao materijal ima moć da „upija“ negativne uticaje.
Ko sme da veže crveni konac i kako se nosi?
Možda vas zanima:
Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.
Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Možda vas zanima:
Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.
Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Možda vas zanima:
Od kore trešnje do svetlosti koja tera zlo – lilanje na Petrovdan
Na Petrovdan, kada sunce zalazi, iz mnogih sela u Srbiji počinju da sevaju krugovi vatre. Deca i mladi vrte u rukama plamene „lile“, a iskre obasjavaju letnju noć. Ovaj stari običaj, poznat kao lilanje, vekovima se vezuje za zaštitu doma, stoke i useva od nepogoda.
Praštaj, da ti bude oprošteno“ – običaj Pročke u srpskoj tradiciji
U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Prema narodnom verovanju, crveni konac ne sme da veže bilo ko – to obično čini osoba koja želi dobro onome kome ga stavlja, najčešće starija žena iz porodice ili neko ko je poznat po „čistoj“ duši. Konac se vezuje na levu ruku, jer se veruje da je leva strana tela bliža srcu i da je otvorenija za primanje energije. Kada se konac sam pokida, smatra se da je obavio svoju svrhu.
Da li je crveni konac samo sujeverje ili ima dublju simboliku?
Iako mnogi smatraju da je u pitanju isključivo sujeverje, antropolozi i etnolozi tvrde da crveni konac ima korene u drevnim ritualima zaštite. Danas ga nose i vernici i nevernici, jer je postao deo narodnog identiteta, ali i modni detalj. U nekim krajevima Srbije, crveni konac se i dalje koristi pri različitim obredima – vezuje se oko stabla voćke da bi rodila, stavlja na prag kuće da bi odbijao lošu sreću ili plete u venčiće za Đurđevdan.
Bez obzira da li verujete u njegovu moć ili ga nosite iz tradicije, crveni konac ostaje jedan od najdugovečnijih narodnih običaja koji i danas živi u Srbiji.
Zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika? 5 grešaka koje mnogi prave, a da toga nisu ni svesni
Ezoteričari otkrivaju zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika.
TAKMIČAR POCRVENEO: Zbog pitanja voditeljke smejala se Srbija
Kristina Radenović, voditeljka popularnog kviza "Slagalica", nedavno je zbunila jednog od takmičara svojim pitanjem.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Komentari(0)