Misteriozni kamen u Vojvodini – veruje se da donosi sreću, ali samo ako ga dotaknete u ponoć
U jednom malom vojvođanskom selu, na sred poljane, nalazi se kamen za koji meštani tvrde da ima čudotvornu moć. Veruje se da donosi sreću, ali samo onima koji ga dotaknu tačno u ponoć. Da li je u pitanju narodno verovanje ili postoji nešto više u ovoj neobičnoj priči?

Duboko u vojvođanskim ravnicama, daleko od glavnih puteva, stoji kamen koji zbunjuje i intrigira meštane i posetioce već stotinama godina. Niko ne zna tačno odakle je došao, ali priče kažu da ima posebnu moć – donosi sreću i ispunjava želje onima koji ga dodirnu u ponoć. Iako zvuči kao legenda, mnogi su pokušali i zakleli se da im je nakon toga život krenuo na bolje. Da li je ovo samo priča iz narodne mašte ili je u pitanju pravo energetsko mesto?
Gde se nalazi misteriozni kamen i zašto je poseban?
Ovaj neobičan kamen nalazi se u jednom selu u južnom Banatu, nedaleko od Vršca. Na prvi pogled, to je samo običan kamen, ali meštani tvrde da je star stotinama, možda i hiljadama godina.
Možda vas zanima:

Somborski sir, tamburaši i cveće u bašti: Evo zašto su salaši oko Subotice turistički hit
Otkrijte autentični šarm salaša i ukuse tradicionalnih vojvođanskih specijaliteta.

Priča o "šokačkim divanima": Kako se nekad provodilo vreme uz muziku i druženje u Vojvodini
U Vojvodini, bogatoj tradiciji i specifičnom načinu života, postoji jedan gotovo zaboravljeni običaj poznat kao „šokački divani“. Ovi divani bili su posebni trenuci opuštanja, druženja i zabave, najčešće uz zvuke tamburice, pesmu i priču koja je spajala ljude u neraskidivo prijateljstvo.
Možda vas zanima:

Somborski sir, tamburaši i cveće u bašti: Evo zašto su salaši oko Subotice turistički hit
Otkrijte autentični šarm salaša i ukuse tradicionalnih vojvođanskih specijaliteta.

Priča o "šokačkim divanima": Kako se nekad provodilo vreme uz muziku i druženje u Vojvodini
U Vojvodini, bogatoj tradiciji i specifičnom načinu života, postoji jedan gotovo zaboravljeni običaj poznat kao „šokački divani“. Ovi divani bili su posebni trenuci opuštanja, druženja i zabave, najčešće uz zvuke tamburice, pesmu i priču koja je spajala ljude u neraskidivo prijateljstvo.
Možda vas zanima:

Somborski sir, tamburaši i cveće u bašti: Evo zašto su salaši oko Subotice turistički hit
Otkrijte autentični šarm salaša i ukuse tradicionalnih vojvođanskih specijaliteta.

Priča o "šokačkim divanima": Kako se nekad provodilo vreme uz muziku i druženje u Vojvodini
U Vojvodini, bogatoj tradiciji i specifičnom načinu života, postoji jedan gotovo zaboravljeni običaj poznat kao „šokački divani“. Ovi divani bili su posebni trenuci opuštanja, druženja i zabave, najčešće uz zvuke tamburice, pesmu i priču koja je spajala ljude u neraskidivo prijateljstvo.
Prečnika oko metar i po, ovalnog oblika i sa neobičnim urezima na površini, ovaj kamen deluje kao da ga je neko namerno postavio baš tu. Neki istraživači veruju da je u pitanju deo nekadašnjeg drevnog kulta, dok drugi kažu da je možda meteorit koji je pao pre mnogo vekova.
Narodna verovanja – zašto baš ponoć?
Prema lokalnim pričama, kamen ima posebnu moć, ali samo ako ga dodirnete tačno u ponoć. Veruje se da tada otpušta energiju koja donosi sreću i ostvaruje želje onima koji ga iskreno zamole za pomoć.
Legenda kaže da je davno, u vreme Turaka, jedan vojnik koji je pobegao iz boja dotakao kamen u ponoć i zamolio da ga niko ne pronađe. Sutradan su Turci pretražili celo selo, ali njega nisu uspeli da vide – kao da je nestao. Od tada se veruje da kamen može pomoći onima koji mu se obrate s verom.
Da li nauka može da objasni ovaj fenomen?
Naučnici koji su proučavali ovaj kamen kažu da je on sastavljen od specifične vrste kvarca koji može da ima piezoelektrična svojstva. To znači da može emitovati slabu električnu energiju kada se pritisne ili dodirne, što bi moglo objasniti osećaj „blagog trnjenja“ koji neki ljudi kažu da osećaju kada ga dotaknu.
Takođe, zbog njegovog položaja na otvorenoj ravnici, često se na njemu vide iskrice kada su jake oluje, što može dodatno doprineti misteriji oko njega.
Ko sve dolazi da ga dodirne?
Iako nije poznat široj javnosti, kamen privlači avanturiste, zaljubljenike u mistiku i one koji veruju u energetsku moć prirode. Svake godine, posebno u letnjim mesecima, grupe znatiželjnih posetilaca dolaze da ga dodirnu u ponoć i da vide da li će im doneti sreću.
Neki tvrde da su se posle dodira kamena rešili loše sreće, da su pronašli ljubav ili ostvarili neki davni san. Drugi kažu da su osetili samo blagu toplinu, ali ništa više.
Mesto za one koji veruju u magiju prirode
Bez obzira na to da li verujete u moć ovog kamena ili ne, jedno je sigurno – on je deo bogate istorije i narodnih priča Vojvodine. Ako se ikada nađete u blizini, možda biste mogli da ga posetite i proverite da li stvarno može da promeni vašu sudbinu.
A ako se odlučite da ga dotaknete u ponoć, samo zapamtite jedno – prema legendi, želju morate zadržati za sebe, jer ako je izgovorite naglas, možda se nikada neće ostvariti.

Blagoveštenje u steni: Tišina koja ne prestaje da moli
Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.

Možda spava pod vodom: Pesnik čiju je smrt predvidela poezija
Njegova poezija bila je tamna, puna slutnji i bola — a život još mračniji. Vladislav Petković Dis, pesnik izgubljenih duša, predvideo je sopstveni kraj stihovima koji danas zvuče kao epitaf. U smrti, pronašao je mesto koje mu za života nisu priznali.

OVAKO JE KRALJ ALEKSANDAR POSTAO SLAVNI KOMANDANT: Pešice je prešao Albaniju tokom VELIKOG RATA (FOTO)
Aleksandar Karađoršević je bio jedan od nasjlavnijih srpskih komandanata

Vitez sa dugim mačem: Kursula, senka koja je sejala strah i poštovanje
U istoriji Prvog srpskog ustanka, ime Jovana Kursule ne stoji među najglasnijima, ali u sećanju naroda odjekuje poput starog groma. Bio je vojvoda, dvobojac, tih i neustrašiv, poznat ne samo po hrabrosti, već i po neobičnoj pojavi i legendama koje su ostale za njim.

"Od loze Samardžića": Evo kako je nastala pesma Nataše Alimpić: "Kako se priča sa kolena na koleno prenosi..."
Zanimljiva priča o nastanku pesme
Komentari(0)