Malo selo Orašac 1804. godine postalo je mesto gde je počela borba za slobodnu Srbiju. Kako je ustanak protiv Osmanlija promenio tok srpske istorije?
Hladnog februarskog jutra 1804. godine, u selu Orašac kod Aranđelovca, okupili su se najugledniji srpski knezovi i hajdučke vođe da donesu sudbonosnu odluku – da li podići ustanak protiv Osmanskog carstva? Na čelu bune našao se Đorđe Petrović, poznatiji kao Karađorđe, vođa koji će postati simbol borbe za slobodu. Tako je započeo Prvi srpski ustanak, jedan od najvažnijih događaja u srpskoj istoriji, koji je trasirao put ka nezavisnosti Srbije.
Zašto je izbio Prvi srpski ustanak?
Na početku 19. veka, stanje u Beogradskom pašaluku bilo je nepodnošljivo. Osmanlijska vlast, predvođena dahijama (janjicarskim zapovednicima), uvela je strahovladu i neprestano pljačkala srpski narod.
Možda vas zanima:
ĆUVAJTE SE RAJE SIROTINJE... Marićeva jaruga, tajni skup Karađorđevih ustanika
"Čuvajte se raje sirotinje, kad ustane kuka i motika, biće Turkom po Mediji muka"
JEZIVA SMRT POKRETAČA PRVOG SRPSKOG USTANKA Odsekli su mu glavu, napunili slamom, pa je odneli sultanu
Karađorđe Petrović bio je jedan od najvećih srpskih junaka tokom oslobođenja od Turaka. Podigao je Prvi srpski ustanak, bio njegovo vođa kao i osnivač istoimene dinastije koja je, uz prekide, sve do polovine 20. veka vladala Srbijom.
Možda vas zanima:
ĆUVAJTE SE RAJE SIROTINJE... Marićeva jaruga, tajni skup Karađorđevih ustanika
"Čuvajte se raje sirotinje, kad ustane kuka i motika, biće Turkom po Mediji muka"
JEZIVA SMRT POKRETAČA PRVOG SRPSKOG USTANKA Odsekli su mu glavu, napunili slamom, pa je odneli sultanu
Karađorđe Petrović bio je jedan od najvećih srpskih junaka tokom oslobođenja od Turaka. Podigao je Prvi srpski ustanak, bio njegovo vođa kao i osnivač istoimene dinastije koja je, uz prekide, sve do polovine 20. veka vladala Srbijom.
Možda vas zanima:
ĆUVAJTE SE RAJE SIROTINJE... Marićeva jaruga, tajni skup Karađorđevih ustanika
"Čuvajte se raje sirotinje, kad ustane kuka i motika, biće Turkom po Mediji muka"
JEZIVA SMRT POKRETAČA PRVOG SRPSKOG USTANKA Odsekli su mu glavu, napunili slamom, pa je odneli sultanu
Karađorđe Petrović bio je jedan od najvećih srpskih junaka tokom oslobođenja od Turaka. Podigao je Prvi srpski ustanak, bio njegovo vođa kao i osnivač istoimene dinastije koja je, uz prekide, sve do polovine 20. veka vladala Srbijom.
Najveći povod za ustanak bio je Seča knezova – masovno pogubljenje srpskih narodnih vođa koje su Osmanlije izvele početkom 1804. godine, bojeći se da će Srbi podići pobunu. Umesto da uplaši narod, ovaj događaj imao je suprotan efekat – ubrzao je organizaciju ustanka.
Orašac – mesto gde je sve počelo
februara 1804. godine, u selu Orašac, okupili su se srpski uglednici kako bi doneli odluku o početku ustanka. Nakon duge rasprave, vođstvo je povereno Karađorđu Petroviću, harizmatičnom i odlučnom vođi koji je uživao veliko poverenje među ustanicima.
Legenda kaže da su se mnogi bojali odmazde Osmanlija, ali ih je Karađorđeva odlučnost inspirisala. Njegove reči, prema predanju, bile su: "Bolje grob nego rob!"
Kako je tekao ustanak?
Nakon dizanja ustanka u Orašcu, ustanici su brzo preuzeli kontrolu nad ključnim mestima:
Bitka kod Ivankovca (1805) – prva velika pobeda Srba nad Osmanlijama.
Oslobođenje Beograda (1806) – ustanici su zauzeli Beograd, što je bio ključni trenutak ustanka.
Pobeda kod Mišara (1806) i Deligrada (1806) – Karađorđe je potvrdio vojnu nadmoć nad Turcima.
Ustanak je bio uspešan i Srbi su prvi put posle više vekova imali samostalnu upravu. Međutim, uprkos pobedama, ustanak je imao i teške trenutke, posebno kada je Osmansko carstvo poslalo jaku vojsku 1813. godine i ugušilo bunu.
Printscreen
Šta je Prvi srpski ustanak značio za budućnost Srbije?
Iako nije trajno doneo slobodu, Prvi srpski ustanak imao je ogroman značaj:
Osnažio je nacionalnu svest Srba – prvi put nakon Kosovske bitke Srbi su pokazali da mogu da se organizuju i bore za svoju državu.
Postavio je temelje moderne Srbije – iako je ustanak ugušen, njegovi ideali su nastavili da žive, što je dovelo do Drugog srpskog ustanka i konačnog oslobođenja.
Karađorđe je postao nacionalni simbol – i danas se njegovo ime povezuje sa hrabrošću i borbom za slobodu.
Orašac danas – mesto istorijskog sećanja
Danas je Orašac jedno od najvažnijih istorijskih mesta u Srbiji. Svake godine 15. februara, na Dan državnosti, ovde se održavaju svečanosti u čast Prvog srpskog ustanka.
Najznačajniji spomenici i lokaliteti su:
- Spomen-škola u Orašcu – muzej posvećen ustanku.
- Crkva Vaznesenja Gospodnjeg – podignuta u čast ustanika.
- Marićevića jaruga – mesto gde je Karađorđe izabran za vođu.
Orašac je danas ne samo simbol srpske borbe za slobodu, već i mesto koje svake godine privlači turiste i ljubitelje istorije.
Zašto je Prvi srpski ustanak i danas važan?
Više od dva veka kasnije, Prvi srpski ustanak ostaje ključni trenutak u srpskoj istoriji. Bio je prvi korak ka nezavisnosti i inspiracija za buduće generacije. Svaki dolazak u Orašac podseća nas na hrabrost ustanika i njihovu želju za slobodom – vrednosti koje su temelj srpske države.
Ako još niste posetili Orašac, učinite to – jer tamo je započeta priča o modernoj Srbiji.
Šta znači kada sanjate da vam ispadaju ili da vam se lome zubi? Babe kažu jedno, a psiholozi nešto sasvim drugo!
Bilo da sanjate da gubite jedan zub, sve ili da vam se zubi lome ili trunu, snovi o ispadanju zuba su za svakoga prava noćna mora
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
Komentari(0)