Sergej je preminuo 1976. godine, a Desanka 1993. godine. Sahranjeni su jedno pored drugog, u Brankovini kod Valjeva, u porti Crkve Svetih arhanđela.
Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja u istoriji srpske književnosti, utkala je mnogo sopstvenih tuga, nedoumica i iskustava u svoje pesme.
Svi dobro znaju njene stihove "Ne, nemoj mi prići! Hoću izdaleka da volim i želim oka tvoja dva. Jer sreća lepa samo dok se čeka, kad od sebe samo nagoveštaj da", ali malo je poznato da je dugo Desanka tako i živela - čekajući ljubav i istinsku sreću u njoj.
Desanka je rođena 1898. godine. Nakon završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu najpre radila u Obrenovačkoj gimnaziji, a potom u Trećoj ženskoj gimnaziji u Beogradu, da bi potom dobila stipendiju Vlade Francuske za nastavak školovanja u Parizu. Radila je potom godinu dana u Dubrovniku, da bi se zatim vratila u Beograd, gde je radila u Prvoj ženskoj realnoj gimnaziji, odnosno današnjoj Petoj beogradskoj gimnaziji. Baš u to vreme upoznala je čoveka svog života.
Možda vas zanima:
NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja
Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja koju je Srbija ikada imala, ostavila je neizbrisiv trag u svetu poezije, svojim delima koja odražavaju duboku emotivnost, ljubav prema životu, prirodi, rodnoj zemlji, i neugasivu borbu za humanost. Rođena 1898. godine u Rabrovici, kroz svoje stihove, ona je tkala tapiseriju srpske kulturne baštine, istovremeno bivajući glas svoje generacije i večiti simbol poetskog izraza.
Žena kakve nigde više nema: 6 razloga zašto ljudi vole Desanku Maksimović!
Dobrotu i mudrost isijavale su njene oči, a prelepi stihovi obeležili su odrastanje mnogih
Možda vas zanima:
NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja
Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja koju je Srbija ikada imala, ostavila je neizbrisiv trag u svetu poezije, svojim delima koja odražavaju duboku emotivnost, ljubav prema životu, prirodi, rodnoj zemlji, i neugasivu borbu za humanost. Rođena 1898. godine u Rabrovici, kroz svoje stihove, ona je tkala tapiseriju srpske kulturne baštine, istovremeno bivajući glas svoje generacije i večiti simbol poetskog izraza.
Žena kakve nigde više nema: 6 razloga zašto ljudi vole Desanku Maksimović!
Dobrotu i mudrost isijavale su njene oči, a prelepi stihovi obeležili su odrastanje mnogih
Možda vas zanima:
NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja
Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja koju je Srbija ikada imala, ostavila je neizbrisiv trag u svetu poezije, svojim delima koja odražavaju duboku emotivnost, ljubav prema životu, prirodi, rodnoj zemlji, i neugasivu borbu za humanost. Rođena 1898. godine u Rabrovici, kroz svoje stihove, ona je tkala tapiseriju srpske kulturne baštine, istovremeno bivajući glas svoje generacije i večiti simbol poetskog izraza.
Žena kakve nigde više nema: 6 razloga zašto ljudi vole Desanku Maksimović!
Dobrotu i mudrost isijavale su njene oči, a prelepi stihovi obeležili su odrastanje mnogih
- Pozvali su me Rusi jednog dana da u njihovom klubu održim predavanje i pročitam nekoliko svojih pesama. Tu sam upoznala Sergeja. Da li je to bila ljubav na prvi pogled? Verovatno! Ali, sigurno, moja prva ljubav i prvi muškarac s kojim sam se poljubila. Bila sam već zrela devojka. Kasnije smo se zbližili - ispričala je jednom prilikom pesnikinja.
Kako je ona objasnila, zbog patrijarhalnog vaspitanja i obaveza prema porodici i mlađoj braći i sestrama, kao najstarija od njih, nije mogla da se posveti ovoj ljubavi.
- Nisam mogla odmah da se udam, jer još je bilo dece, koji nisu bili izvedeni na put. Sergeju sam objasnila da treba sačekati, jer moje nasleđene dužnosti moram do kraja ispuniti. Bio je plemenit čovek i shvatio me. Strpljivo je čekao dan kada smo se napokon venčali i zasnovali svoj dom - rekla je pre mnogo godina Desanka.
Sergej Slastikov Kalužanin bio je ruski emigrant, koji je kao mladi kadet u Prvom svetskom ratu zarobljen od strane turske vojske. Nakon mnogo muka i putovanja, na kraju se smestio u Beogradu, a strpljivo je čekao da Desanka bude spremna za brak. Konačno "da" rekla mu je 1933. godine, a on je potom završio glumačku školu. Ponuđeno mu je da radi u Skopskom teatru, što je on odbio jer je Desanka bila vezana za Beograd.
- Zaposlio se u izdavačkoj kući „Prosveta" kao prevodilac ruskog jezika. Za svog života preveo je četrnaest knjiga. Pisao je i pesme za decu, potpisujući se kao "Kalužanin". Bio je rodom iz Kaluge, šumovite oblasti blizu Moskve — pričala je Desanka.
Ona je otkrila i da su mnogi verovali da je mogla "bolje da se uda" jer Sergeju nisu bili puni džepovi.
- Ja sam se udala za čoveka kojeg je moje srce tražilo, bez obzira na to što je bio siromašan. U njemu sam našla ono što sam želela - istakla je pesnikinja.
Par, inače, nikad nije imao decu, ali Desanka je isticala da su njene pesme bila njena deca jer im se davala u potpunosti.
- Kasnije, u braku, moj stvaralački rad me celu ispunjavao. Kada bih napisala jednu pesmu, kao da sam tri deteta rodila. Toliko bih se istrošila. Ja sam se sva davala — ispričala je velika pesnikinja.
Sergej je preminuo 1976. godine, a Desanka 1993. godine. Sahranjeni su jedno pored drugog, u Brankovini kod Valjeva, u porti Crkve Svetih arhanđela.
BILA JE OLIČENJE HUMANOSTI KAKO U RATU, TAKO I MIRU: Spomenik Miluniki Savić na Voždovcu novi simbol Beograda
Bila je učesnik ratova od 1912. do 1918. godine
Bliže nam se ZIMSKE ZADUŠNICE, a ovo su svi OBIČAJI koje vernici treba obavezno da ispoštuju: Sveštenik odgovorio treba li da se NOSI HRANA NA GROBLJE, jedna stvar je strogo zabranjena
Prve zadušnice u 2025. godini su 22. februara i nazivaju se Zimske ili Velike Zadušnice, koje se obeležavaju pred početak priprema za Vaskršnji post.
Sveštenik joj dao blagoslov da se uda za brata - evo zašto
Da li je brak između krvih srodnika dozvoljen i ako jeste - od kog kolena se intimna veza među rođacima ne vodi kao incest?
NAJTRAŽENIJI RECEPT ZA ŽITO: Neizostavni deo trpeze za slavu
Slavsko žito je jedan od glavnih simbola slavske trpeze
SAMO 3 REČI: Šta je patrijarh Pavle rekao majci samoubice
Iako Patrijarh Pavle već 15 godina nije među živima, ostavio nam je blage, ali britke misli i reči koje su nekad uteha i lek, a nekad dobra životna lekcija.
Komentari(0)