SAHAT KULA SAČUVANA U IZVORNOM OBLIKU: Javni sat, svedok vremena, nikada nije izgubio na značaju
Podignuta je sredinom XVIII veka, a danas predstavlja glavni ulaz u Gornji grad.
Sahat-kula je kapija Gornjeg grada i spada u najznačajniju i najočuvaniju znamenitost ovog dela Beogradske tvrđave. Visoka je 27,5 metara.
Podignuta je sredinom XVIII veka, a danas predstavlja glavni ulaz u Gornji grad.
Osmougaona barokna kula je vidljiva iz svih delova Kalemegdanskog parka, ima časovnik sa centralnim mehanizmom i tegovima, kao i dva gonga, a između dva navijanja je mogla da radi oko nedelju dana.
Možda vas zanima:
Beograd krcat stranim turistima: Evo odakle najviše dolaze
Beograd je i ove Nove godine bio jedna od najpopularnijih destinacija za strane turiste.
Grad na dva vodopada: Zašto je Beograd dobio ime po tajnom prirodnom fenomenu?
Beograd, poznat kao "beli grad" zbog svog impozantnog izgleda na ušću Save i Dunava, krije brojne tajne koje često ostanu nepoznate čak i njegovim stanovnicima.
Možda vas zanima:
Beograd krcat stranim turistima: Evo odakle najviše dolaze
Beograd je i ove Nove godine bio jedna od najpopularnijih destinacija za strane turiste.
Grad na dva vodopada: Zašto je Beograd dobio ime po tajnom prirodnom fenomenu?
Beograd, poznat kao "beli grad" zbog svog impozantnog izgleda na ušću Save i Dunava, krije brojne tajne koje često ostanu nepoznate čak i njegovim stanovnicima.
Možda vas zanima:
Beograd krcat stranim turistima: Evo odakle najviše dolaze
Beograd je i ove Nove godine bio jedna od najpopularnijih destinacija za strane turiste.
Grad na dva vodopada: Zašto je Beograd dobio ime po tajnom prirodnom fenomenu?
Beograd, poznat kao "beli grad" zbog svog impozantnog izgleda na ušću Save i Dunava, krije brojne tajne koje često ostanu nepoznate čak i njegovim stanovnicima.
Satni mehanizam je obnovljen 2002. godine, i sada „kuca" na savremenim principima.
Današnji časovnik je izrađen početkom 20. veka u zvonolivnici Pantelić iz Zemuna. Iako je prvobitni mehanizam obnovljen i osposobljen, ipak je ugrađen mikroračunarski kontrolisan sistem sa elektromotorima, senzorima i elektromagnetima koji otkucava na četvrt sata dok se stari mehanizam čuva.
Sahat kula u celini je sačuvana u svom izvornom obliku, i danas ima sva autentična arhitektonska i stilska obeležja. Odlikuje se elementima baroka, tada vodećeg pravca u evropskoj arhitekturi.
Sahat-kule su bile karakteristične za evropske gradove pod turskom vlašću. Beograd ima svoju, neobičnu po tome što je napravljena na samoj tvrđavi, a ne u gradu kao što je bilo uobičajeno.
Na planovima iz poslednje decenije 18. veka opisana je kao „visoka kula sa kupolom koja je prekrivena limom na nemački načinˮ i „kula sa satom pod kojom je jedna stražara.ˮ
Prva sahat kula u Osmanskom carstvu je zidana u Skoplju između 1566. i 1572. godine.
Imala je kazamate za smeštaj straže, oružja i vojnog materijala.
Tokom poslednjih godina turske vladavine uz Sahat kapiju prizidano je jedno prizemno zdanje u kome se nalazila kantina oficira turskog garnizona.
Poznati turski putopisac Evlija Čelebija zabeležio je da se zvuk zvona Sahat kule čuje iz daljine, čak i kada se putnik nalazi na čitav dan hoda preko Save.
U bočnoj prostoriji Sahat kule se nalazi Galerija beogradske tvrđave.
Sahat kula je jedan od simbola Beograda i predstavlja nezaobilazan deo turističke ponude glavnog grada. Zvuk sata i danas izaziva veliku radost kod mnogobrojnih posetilaca, koji svakodnevno dolaze.
SLAGALICA DOBILA ŠAMPIONA! Ko je osvojio je 300.000 dinara?
Krajnji rezultat je bio 278:213!
SAHAT KULA SAČUVANA U IZVORNOM OBLIKU: Javni sat, svedok vremena, nikada nije izgubio na značaju
Podignuta je sredinom XVIII veka, a danas predstavlja glavni ulaz u Gornji grad.
SAČUVALE ČAST: 50 Srpkinja se utopilo bežeći od Turaka
Za vreme vladavine Turaka nad Srbima, dogodio se podvig 50 srpskih devojaka koje su posle propasti Prvog srpskog ustanka, bežeći od turske osvete, rešile da se uhvate za ruke i skoče u Savu u selu Skela kraj Obrenovca.
Izgovorio jednu rečenicu i ušao u legendu: Stanojla znate iz filma "Ko to tamo peva", a praunuk mu je rijaliti zvezda
Stanojlo iz "Ko to tamo peva" je pradeda Nenadu Marinkoviću Gastozu.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Komentari(0)