Vreme slava sa sobom donosi i pitanje šta domaćinu poneti kao poklon i kakvi su zapravo običaji po pitanju obeležavanja iste.
Bilo da se proslavlja samo u krugu porodice, s rođacima ili prijateljima uz sečenje slavskog kolača, žito, sveću i ikonu svetitelja, valja ispoštovati i neka nepisana pravila.
1. Poziv za slavu
Nekada su se uoči slave gosti obavezno pozivali, i za to je bio zadužen neko od mlađih ukućana. Negde se na slavu i nije pozivalo, smatralo se da su gosti uvek dobrodošli, a odlazilo se na slave po principu uzvraćanja posete. Danas je poziv gostiju slobodan izbor domaćina, obično se zna krug ljudi koji redovno jedni drugima idu na slave i svake godine zajedno provode taj svečani dan.
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
2. Poštovanje domaćina
Gosti ipak, prema nepisanom slavskom bontonu, treba da poštuju domaćina, da se zahvale na pozivu, dođu tačno na vreme i uz dobre želje čestitaju dan sveca zaštitnika. Posle služenja žitom, gost treba da pozdravi ostale goste i sedne na mesto za trpezom koje je domaćin odredio. Najbolje bi bilo da odložite mobilni telefon, a za stolom ne podižete glas i uzdržite se od neprimerenih tema.
3. Pokloni
Nekada se na slavu nosilo samo voće, kao simbol zdravlja i rodne godine, a danas se najčešće odlazi s buketom cveća za domaćicu i bocom pića za domaćina. Umesto aranžmana sa cvećem i pićem, poklon mogu biti i neke dekorativne sitnice, poput svećnjaka, činija ili figura, a nećete pogrešiti ni sa korisnim predmetima poput posuđa. Izaberite čaše za vino ili set šolja za kafu.
Niko ne bi trebalo da vam zameri ni ako na slavu dođete bez poklona, kao što se ni domaćinu ne zamera ako slavska trpeza nije "carska".
4. Dvorenje slave
U našem narodu sačuvan je i običaj dvorenja slave. Domaćin, na dan slave, dočekuje goste i ne seda dok sveća gori. To čini iz poštovanja prema svetitelju koga toga dana slavi i koji je glavni gost u njegovoj kući. Na usluzi je gostima, raspoložen i ljubazan i kao i gosti, ne bi trebalo da koristi mobilni telefon.
Ruže, hrizanteme ili orhideje
Svaki cvet, ali i njegova boja imaju svoju simboliku. Dragana Tucović Baranac, beogradski pejzažni arhitekta, otkriva da li treba pokloniti buket ili cveće u saksiji, ali i to ko domaćici uručuje cveće.
- Kod Srba slava znači skup rođaka i prijatelja, pa gosti dobro poznaju domaćicu, tako da će znati i kakvo cveće ona voli. Sa cvećem u saksiji nema greške, jer je ovo hladnije vreme idealno za ukrašavanje domova. Ipak, cveće u saksiji se ne poklanja nepoznatim osobama, jer vi niste sigurni koliko osoba ima prostora u stanu, gde bi mogla da drži tu biljku, a na kraju i da li uopšte i voli saksijsko cveće. Ukoliko se odlučite za buket, najbolje je da to budu ruže, jer su one tradicionalno cveće. Na drugom mestu su hrizanteme, i to u žutoj boji, jer one simbolišu zlato, i na kraju - orhideje. U mitologiji orhideje označavaju cveće koje donosi sreću u kući i ne morate da brinete o izboru boje - kaže Dragana, prenosi "Informer".
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
LEGENDA KOJA SE KRIJE IZA BILJKE BOŽIĆNA ZVEZDA: Nosi prelepu simboliku, a daruje se posebnim osobama
Božićnu zvezdu je lako uočiti zbog njenih prelepih crvenih cvetova, a uz nju se vezuje stara legenda.
Ako čuvate ovo cveće, navući ćete BEDU i BOLEST! Kad čujete verovanje, jeza će vam proći kroz kosti
Kako nesreću unosimo u kuću, a da toga nismo ni svesni
Razgovor Vladete Jerotića i Miloša Crnjanskog o ženama i zdravlju: Pisac je imao samo jedan savet za akademika!
Čuveni doktor zapisao je u dnevnik dva susreta sa poznatim piscem
Komentari(0)