VEKOVI ISKUSTVA I NASLEĐA U MALENOM OBJEKTU Kod srpske kuće pada u oči njena usklađenost sa njenom okolinom
Ćeramida, biber crep, nepečena cigla, ognjište na sred kuće, kuća na 4 vode, veliki tremovi...

Pored svih uobičajenih stvari koje čine identitet i nasleđe jednog naroda (hrana, vera, običaji, pesme, muzika) najmanje se pominje graditeljstvo. Teško je zamisliti Holandiju bez nekog pejzaža u čijoj se pozadini nalazi vetrenjača ili neko grčko ostrvo bez belih kuća sa plavim krovovima. Isto tako kad se kaže Srbija u pogledu graditeljstva padaju na pamet svetinje, spomenici i utvrđenja, ali iznenađujuće srpska kuća tu biva zapostavljena.
Isto kao što je vezan za jedan prostor Srbin je vezan i za kuću u kojoj živi. U njoj se rađao, venčavao, slavio krsnu slavu, rušili su mu je i on je uvek obnavljao. Dok je radio sve to u tu kuću koju je gradio Srbin je uzidao i malo svog karaktera. Skromne, prilagođene i tople kuće koje su građene širom Srbije su nepravedno zapostavljene kao istorijsko nasleđe iz davnih vremena.

printscreen youtube
Ćeramida, biber crep, nepečena cigla, ognjište na sred kuće, krov na 4 vode, veliki tremovi i šljivak oko kuće su samo neka od obeležja srpskog načina pravljenja kuće i okućnice.
Pored materijala kojima je zidao kuću Srbin je za kuću vezivao i dosta verovanja. Pre nego što bi izgradio kuću na nekom mestu prvo bi tu ostavio posudu sa vodom, a ako u nju ne bi palo neko živo stvorenje kao npr. buba ili ptica, on ne bi gradio kuću na tom mestu.
Nakon završenih radova na izgradnji kuće gazda i majstor koji je gradio dobili bi darove, a oko kuće bi bilo organizovano veselje. Prvo što bi se unosilo u tek izgrađenu kuću su vatra sa starog ognjišta so i hleb.
Kod srpske kuće, bilo da je moravka, šumadinka, resavka ili iz nekog drugog kraja, pada u oči i njena usklađenost sa njenom okolinom. Materijal koji bi se koristio za izgradnju bio je iz neposredne blizine, jednostavan, lak za obradu i dugotrajan.
Iako se zanat gradnje nekadašnjih srpskih kuća ugasio njena dugotrajnost znači da se i dan danas u ravnicama ili brdima odavno zaboravljenih sela može pronaći po koji primer kuće koja je u sebi vekovima nosila odlike srpskog naroda.

Hitler ga dočekao uz najveće počasti, Tito mu zabranio povratak u zemlju: Bio najomraženiji knez, do smrti čeznuo za Jugoslavijom
Knez Pavle Karađorđević rođen je 15. aprila 1893. godine u Sankt Peterburgu.

Naši preci ovo drvo nikada nisu sadili blizu kuće: Razlog je veoma važan, evo o čemu se radi
Da li imate smokvu u svom dvorištu?

Prvi muž Olivere Marković ostavio je neizbrisiv trag: Do smrti je nosila njegovo prezime, čak i nakon udaje za drugoga
Na današnji dan 2011. godine preminula je legendarna glumica Olivera Marković, umetnica koja je ostavila neizbrisiv trag u istoriji srpskog pozorišta i filma.

NAJVEĆE MUDROSTI LEGENDE SRPSKOG GLUMIŠTA Reči Mije Aleksića kriju duboku poruku, a ovo su samo neke kojih se sećamo
Pored velikih glumačkih uloga koje je imao, pamtimo ga i po mudrosti koju je posedovao.

ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Komentari(0)