Slavu treba proslaviti skromno, u krugu porodice, kumova i najbližih prijatelja.

Svaka porodica ima svoju slavu koja se prenosi kroz generacije, obično sa oca na sina, a svaki kraj u Srbiji ima svoje specifične običaje. Proslava određenog sveca je potvrda privrženosti porodice veri i dan je kada se sprovode običaji i obredi, ukrašava se trpeza, priprema ukusna hrana i podstiče pozitivno raspoloženje. Iako se mnogo toga promenilo, slavu treba proslaviti skromno, u krugu porodice, kumova i najbližih prijatelja uz hranu.
Podrazumeva se da se na slavu ne kasni, da je kodeks oblačenja elegantan i da se domaćinu donosi poklon, piše delicent.com. Evo šta još podrazumevaju pravila lepog ponašanja da bi sve bilo kako treba.
Na slavu se danas zove
Možda vas zanima:

Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.

Kako se čestita slava: Najlepše čestitke za svakog sveca
Kako se pravilno čestita slava i da li se reči koje upućujemo domaćinu razlikuju zavisno od slave - pročitajte!
Možda vas zanima:

Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.

Kako se čestita slava: Najlepše čestitke za svakog sveca
Kako se pravilno čestita slava i da li se reči koje upućujemo domaćinu razlikuju zavisno od slave - pročitajte!
Možda vas zanima:

Kako da vam se slavski kolač ne "rascveta" po površini: Trik zbog kojeg zadržava belinu
Slava je nezamisliva bez tri glavna simbola – žita, vina i slavskog kolača.

Kako se čestita slava: Najlepše čestitke za svakog sveca
Kako se pravilno čestita slava i da li se reči koje upućujemo domaćinu razlikuju zavisno od slave - pročitajte!
Sigurno ste mnogo puta čuli da "ne zove na slavu". Nekada je tako bilo, tog dana su vrata bila svima otvorena, a danas važi pravilo da se na krsnu slavu i dalje pozivaju gosti i to je najčešće najuži krug porodice i prijatelja.
I obeležavanje krsnog imena se vremenom menjalo. Po običaju, najvažniji simboli slave su slavski kolač, vino i žito, ali su trpeze postale raskošnije, a slavlje se ponekad može pretvoriti u nešto slično Ivkovoj slavi ili svadbi.
Na slavu se ne kasni
Važno je da na slavu stignete na vreme, jer se time pokazuje poštovanje prema domaćinu i njegovoj porodici, ali i prema ostalim gostima.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)