Narodna verovanja kako da privučete novac u kuću poput magneta: Samo ujutru ovo uradite i stavite ga ovde
Naš narod verovao je da samo ako se pridržavate ovih pravila, možete da očekuje veliki priliv novca u svojoj kući.

I dok svi vredno iščitavaju Feng šui preporuke za blagostanje, treba napomenuti da i srpska narodna baština obiluje verovanjima i predlozima kako da novac u kuću prizovemo i da ga sačuvamo.
Kako da se novac u kući odomaći? Ako ste ikada zatražili finansijski savet od nekog svog starijeg ukućanina, saznali ste da se novac prijatelju ne pozajmljuje utorkom i da ćete šefu povišicu tražiti isključivo sredom, tokom radnog dana.
Takođe vam je sigurno skrenuta pažnja da bi sve poslove koji se tiču novca trebalo obavljati samo tokom jutra, jer večernje i noćne kalkulacije ove vrste vode u propast.
Možda vas zanima:

ZLATNA PRAVILA: Nikad, ali nikad nemojte PARE DRŽATI NA OVAJ NAČIN
Ukoliko želite da se novac lepi za vas, prema narodnim verovanjima morate se pridržavati određenih pravila.

STARA VEROVANJA: Evo šta su naši preci stavljali u džep kako bi privukli novac
Večito tražimo magične načine kako da dođemo do novca, koliko god to negirali.
Možda vas zanima:

ZLATNA PRAVILA: Nikad, ali nikad nemojte PARE DRŽATI NA OVAJ NAČIN
Ukoliko želite da se novac lepi za vas, prema narodnim verovanjima morate se pridržavati određenih pravila.

STARA VEROVANJA: Evo šta su naši preci stavljali u džep kako bi privukli novac
Večito tražimo magične načine kako da dođemo do novca, koliko god to negirali.
Možda vas zanima:

ZLATNA PRAVILA: Nikad, ali nikad nemojte PARE DRŽATI NA OVAJ NAČIN
Ukoliko želite da se novac lepi za vas, prema narodnim verovanjima morate se pridržavati određenih pravila.

STARA VEROVANJA: Evo šta su naši preci stavljali u džep kako bi privukli novac
Večito tražimo magične načine kako da dođemo do novca, koliko god to negirali.
Novac u džepu
U džepove kaputa u ormaru stavite sitan papirni novac, na primer 10 ili 20 dinara, ali ni slučajno nemojte stavljati novac u probušene džepove. Komšijama nemojte pozajmljivati so ili hleb, jer će tada finansijska sigurnost preći njima. Dajte im so i hleb, nemojte da vam vraćaju. To se odnosi i na druge namirnice.
Metla sa drškom okrenutom ka podu
Metla u kući treba da stoji tako da joj drška bude na podu, a u najmanjem džepiću novčanika treba čuvati male novčanice. Društvo treba da joj pravi i srećna novčanica – prvi novac zarađen od nekog posla ili onaj koji vam je dao neko dobar – taj se novac nikad, ali nikad ne troši.
Kovanice
Kovanice trebate čuvati, a novčanik vam nikad ne sme biti prazan – barem par kovanica uvek morate imati sa sobom. U kući uvek mora biti jedna velika novčanica koju morate čuvati barem godinu dana, kako bi se napunila vašom energijom i počela privlačiti drugi novac.

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)