Nedavno je premijerno emitovana serija „Nobelovac“, koja donosi fascinantan prikaz života i stvaralaštva Ive Andrića, jedinog srpskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost.
Kroz dramske prizore i retke arhivske snimke, serija osvetljava ključne trenutke Andrićevog života – od njegovih književnih početaka, diplomatske karijere, do momenta kada je 1961. godine dobio prestižno priznanje.
Serija „Nobelovac“ predstavlja intiman portret velikog Ive Andrića, otkrivajući kako su istorijski događaji i lične dileme oblikovali njegovo delo. Autor projekta je glumac Tihomir Stanić, koji je ujedno u ovom ostvarenju odigrao glavnu ulogu.
Najzastupljeniji period u seriji „Nobelovac“ je od 1941. godine, kada je Ivo Andrić u Beogradu pisao svoja najznačajnija dela – Na Drini ćupriju, Travničku hroniku i Gospođicu, a po završetku rata postao deo kulturne elite.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
NJegova dela predstavljaju odraz istorijskih nemira u Jugoslaviji, s posebnim naglaskom na humanost ljudi za vreme tog političkog haosa, u svojim delima nas često vraća u vreme kada su na našim prostorima bili Turci i opisuje brojne situacije koje su zadesile srpsko stanovništvo toga doba.
Svoju karijeru je započeo kao diplomata, a pre nego što je napustio jugoslovensku diplomatiju, već je postao veoma cenjeni pisac.
NJegova najpoznatija dela su: „Prokleta avlija“, „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Gospođica“ i mnoga druga.
Serija „Nobelovac“ navela nas je da se prisetimo nekih od najmudrijih izreka, jednog od najvećih srpskih pisaca.
– „Ko čini dobro, od njega se još više dobra očekuje.“
– „Čudno je, kako je malo potrebno da budemo sretni i jos čudnije, kako nam često baš to malo nedostaje“
– „LJubav, kad je iskrena i duboka, lako prašta i zaboravlja.“
– „Šta vredi imati mnogo i biti nešto, kad čovek ne može da se oslobodi straha od sirotinje, ni niskosti u mislima, ni grubosti u rečima, ni nesigurnosti u postupcima, kad gorka i neumitna a nevidljiva beda prati čoveka u stopu, a taj lepši, bolji i mirniji život izmiče se kao varljivo priviđenje.“
– „Mir i spokojstvo jedina su dobra i najveće dostojanstvo skromnih i bezimenih ljudi.“
– „Mladost je srećno doba u kome čovek počne da veruje u sebe, a još nije prestao da veruje drugima.“
– „Ja još nisam video da je neko koga su dobro istabanali to zaboravio, ali sam sto puta video da ljudi zaboravljaju i najlepše savete i pouke.“
– „Od svog porekla i detinjstva ne može se lako pobeći.“
– „Onaj koji ne iznosi nežni cvet svoje duše na vetrove iskušenja, pa makar ga i celog spasio i preneo do kraja, tome je kao da ga nikad nije ni imao.“
– „Vrline jednog čoveka mi primamo i cenimo potpuno samo ako nam se ukazuju u obliku koji odgovara našim shvatanjima i sklonostima.“
„Rana koja se krije, sporo i teško zarasta.“
– „Zvezdanog neba i ljudskog srca nikad se čovek neće moći nagledati.“
– „Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo.“
– „Svi pravi životi su lepi i teški.“
– „Nije najveća budala onaj koji ne ume da čita, nego onaj koji misli da je sve ono što pročita istina.“
– „Životna snaga jednog čoveka meri se, pored ostalog, i njegovom sposobnošću zaboravljanja.“
– „Mnogi postignu ono što su hteli, a izgube sebe.“
– „Lepša duša dublje jeca.“
– „Život je stanje aktivnosti koje stalno teži ka smrti i primiče joj se lagano i postupno; a smrt je rešenje te duge bolesti koja se naziva život.“
– „Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo.“
– „Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se plašili. A nije trebalo. Trebalo je živeti.“
– „Kad bi ljudi znali koliko malo pameti upravlja svetom, umrli bi od straha.“
– „Dok god ima mraka, ima i svanuća!“
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)