Slava je najstariji srpski običaj i često se pada u nedoumicu oko toga ko sme je preuzme. Evo šta na sve to kaže Sveti arhijerejski sabor.

Da bi se običaj krsne slave ispravno sprovodio, Sveti arhijerejski sabor je 1985. godine doneo odluku koja pojašnjava tu u našem narodu bitnu instituciju. Saborska odluka glasi:
- Budući da je krsna slava praznik "Male crkve", to jest porodice, to i najmanja porodica treba da je slavi. Kad se sin odvoji u posebno domaćinstvo, pogotovo kad se oženi, dužan je da proslavlja krsno ime, bez obzira na to što ga otac slavi u starom domu.
Ako sinovi žive sa ocem, slave svi zajedno. Međutim, nakon što se sin osamostali, osnuje svoju porodicu i odseli iz roditeljske kuće, on počinje da slavi slavu u svom novom domu.
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Slava u Srbiji: Kako porodični svetac okuplja generacije za istom trpezom
Slava nije samo običan praznik – ona je srž porodične tradicije, veza sa precima i svetac zaštitnik doma. Ovaj jedinstveni običaj, koji je Srbima donela Pravoslavna crkva, ne postoji nigde drugde u svetu u ovom obliku i danas je deo UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Slava u Srbiji: Kako porodični svetac okuplja generacije za istom trpezom
Slava nije samo običan praznik – ona je srž porodične tradicije, veza sa precima i svetac zaštitnik doma. Ovaj jedinstveni običaj, koji je Srbima donela Pravoslavna crkva, ne postoji nigde drugde u svetu u ovom obliku i danas je deo UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Slava u Srbiji: Kako porodični svetac okuplja generacije za istom trpezom
Slava nije samo običan praznik – ona je srž porodične tradicije, veza sa precima i svetac zaštitnik doma. Ovaj jedinstveni običaj, koji je Srbima donela Pravoslavna crkva, ne postoji nigde drugde u svetu u ovom obliku i danas je deo UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.
Pogrešno je mišljenje: "Otac mi je živ, on slavi". Ako neko živi zasebno, treba da proslavlja slavu u svom domu, jer je krsna slava zaštitnik domaćeg ognjišta i Božji blagoslov za ukućane, pogotovo za decu.
Ukoliko se, recimo, sin odseli, on bi te iste godine trebalo da dođe kod oca na slavu. Kad se slavski kolač iseče, otac iz desne ruke daje sinu četvrtinu kolača, poljube se, čestitaju jedan drugom, a sin taj kolač nosi u svoj dom, deli ga sa porodicom i naredne godine slavi u svom domu.
Ako otac umre, majka najčešće odlazi na slavu kod sina, ali i ona može u svojoj kući slaviti porodičnu slavu. U svakom slučaju, roditelji ne prestaju da slave svog sveca, dok su u snazi i mogućnosti, iako su je predali jednom ili više sinova.
Slava se predavanjem ne iscrpljuje, jer, kako bi narod rekao, to "nije komad nameštaja" koji može da bude u samo jednoj kući, to je porodična svetkovina i dok god postoji porodica, pa i u najmanjem obliku, kao crkva u malom, treba da prosvalja svoju krsnu slavu.
Kada roditelji prestare i kad više nisu u mogućnosti da pripremaju slavu i dočekuju goste, oni će svoju porodičnu slavu proslavljati sa svojom decom, kao i ostale velike hrišćanske praznike.
Dvorenje slave je jedan od lepših običaja našeg naroda. Domaćin je, na dan slave, obučen u svečano odelo, gologlav, vedar i raspoložen, dočekuje goste i ceo dan ne seda dok sveca gori. Ne seda iz poštovanja prema svetitelju koga toga dana slavi i koji je glavni gost u njegovoj kući, i on stoji pred njim kao u crkvi na molitvi.
Ukoliko je domaćin u starijim godinama i fizički nije u stanju da prestoji ceo dan, po njegovom dopuštenju slavu dvori neko od mladih muškaraca, sin ili unuk. On ujedno brine o posluženju i rasporedu gostiju i o svemu što doprinosi da se gosti osećaju prijatno i raspoloženo. Domaćin na isti način ispraća goste, sa željom da se dogodine opet sastanu u još boljem zdravlju i raspoloženju.
(Kurir)
<a data-cke-saved-href="https://www.novosti.rs/sport/ostali-sportovi/1410332/nemanja-majdov-najnovije-vesti-odgovor-medjunarodna-dzudo-federacija-pismo-hriscanski-vitez-suspendovan-krstio-mecevima-dzudo-olimpijske-igre-2024-pariz-instagram?utm_source=nportal&utm_medium=nportal-single&utm_campaign=nportal-dve-vesti" href="https://www.novosti.rs/sport/ostali-sportovi/1410332/nemanja-majdov-najnovije-vesti-odgovor-medjunarodna-dzudo-federacija-pismo-hriscanski-vitez-suspendovan-krstio-mecevima-dzudo-olimpijske-igre-2024-pariz-instagram?utm_source=nportal&utm_medium=nportal-single&utm_campaign=nportal-dve-vesti" target="_blank" class="news-item title=" ЈА="" САМ="" ХРИШЋАНСКИ="" ВИТЕЗ!="" "Новости"="" откривају="" шта="" је="" Немања="" Мајдов="" написао="" надлежнима="" када="" чуо="" да="" ће="" га="" суспендују="" јер="" се="" крстио"="" style="margin: 0px 0px 20px; box-sizing: border-box; color: rgb(233, 29, 30); text-decoration-line: none; display: flex; align-items: flex-start; padding: 0px; border-bottom: none; flex: 0 0 calc(50% - 7.5px); width: calc(50% - 7.5px);">

NAJVEĆE MUDROSTI LEGENDE SRPSKOG GLUMIŠTA Reči Mije Aleksića kriju duboku poruku, a ovo su samo neke kojih se sećamo
Pored velikih glumačkih uloga koje je imao, pamtimo ga i po mudrosti koju je posedovao.

ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.

NAJVEĆI SRPSKI PRAVNI DOKUMENT Koliko je bio strog "Dušanov zakonik"
Dušan Silni je bio prvi srpski car, a za vreme njegove vladavine Srbije je obuhvatala granice čak osam današnjih država.
NIJE DOČEKAO KRAJ RATA Na današnji dan u Nici je preminuo slavni vojvoda Putnik
U Balkanskim ratovima bio je načelnik štaba Vrhovne komande. Posle Kumanovske bitke unapređen je u čin prvog vojvode (feldmaršala) srpske vojske.
Komentari(0)