Slava je najstariji srpski običaj i često se pada u nedoumicu oko toga ko sme je preuzme. Evo šta na sve to kaže Sveti arhijerejski sabor.

Da bi se običaj krsne slave ispravno sprovodio, Sveti arhijerejski sabor je 1985. godine doneo odluku koja pojašnjava tu u našem narodu bitnu instituciju. Saborska odluka glasi:
- Budući da je krsna slava praznik "Male crkve", to jest porodice, to i najmanja porodica treba da je slavi. Kad se sin odvoji u posebno domaćinstvo, pogotovo kad se oženi, dužan je da proslavlja krsno ime, bez obzira na to što ga otac slavi u starom domu.
Ako sinovi žive sa ocem, slave svi zajedno. Međutim, nakon što se sin osamostali, osnuje svoju porodicu i odseli iz roditeljske kuće, on počinje da slavi slavu u svom novom domu.
Možda vas zanima:

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.

Teolog rešio nedoumicu mnogih Srba, evo da li ćerka može da preuzme krsnu slavu: U ovom slučaju je moguće! (VIDEO)
Ono što je najvažnije jeste da se slava slavi sa ljubavlju, molitvom i iskrenošću
Možda vas zanima:

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.

Teolog rešio nedoumicu mnogih Srba, evo da li ćerka može da preuzme krsnu slavu: U ovom slučaju je moguće! (VIDEO)
Ono što je najvažnije jeste da se slava slavi sa ljubavlju, molitvom i iskrenošću
Možda vas zanima:

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.

Teolog rešio nedoumicu mnogih Srba, evo da li ćerka može da preuzme krsnu slavu: U ovom slučaju je moguće! (VIDEO)
Ono što je najvažnije jeste da se slava slavi sa ljubavlju, molitvom i iskrenošću
Pogrešno je mišljenje: "Otac mi je živ, on slavi". Ako neko živi zasebno, treba da proslavlja slavu u svom domu, jer je krsna slava zaštitnik domaćeg ognjišta i Božji blagoslov za ukućane, pogotovo za decu.
Ukoliko se, recimo, sin odseli, on bi te iste godine trebalo da dođe kod oca na slavu. Kad se slavski kolač iseče, otac iz desne ruke daje sinu četvrtinu kolača, poljube se, čestitaju jedan drugom, a sin taj kolač nosi u svoj dom, deli ga sa porodicom i naredne godine slavi u svom domu.
Ako otac umre, majka najčešće odlazi na slavu kod sina, ali i ona može u svojoj kući slaviti porodičnu slavu. U svakom slučaju, roditelji ne prestaju da slave svog sveca, dok su u snazi i mogućnosti, iako su je predali jednom ili više sinova.
Slava se predavanjem ne iscrpljuje, jer, kako bi narod rekao, to "nije komad nameštaja" koji može da bude u samo jednoj kući, to je porodična svetkovina i dok god postoji porodica, pa i u najmanjem obliku, kao crkva u malom, treba da prosvalja svoju krsnu slavu.
Kada roditelji prestare i kad više nisu u mogućnosti da pripremaju slavu i dočekuju goste, oni će svoju porodičnu slavu proslavljati sa svojom decom, kao i ostale velike hrišćanske praznike.
Dvorenje slave je jedan od lepših običaja našeg naroda. Domaćin je, na dan slave, obučen u svečano odelo, gologlav, vedar i raspoložen, dočekuje goste i ceo dan ne seda dok sveca gori. Ne seda iz poštovanja prema svetitelju koga toga dana slavi i koji je glavni gost u njegovoj kući, i on stoji pred njim kao u crkvi na molitvi.
Ukoliko je domaćin u starijim godinama i fizički nije u stanju da prestoji ceo dan, po njegovom dopuštenju slavu dvori neko od mladih muškaraca, sin ili unuk. On ujedno brine o posluženju i rasporedu gostiju i o svemu što doprinosi da se gosti osećaju prijatno i raspoloženo. Domaćin na isti način ispraća goste, sa željom da se dogodine opet sastanu u još boljem zdravlju i raspoloženju.
(Kurir)
<a data-cke-saved-href="https://www.novosti.rs/sport/ostali-sportovi/1410332/nemanja-majdov-najnovije-vesti-odgovor-medjunarodna-dzudo-federacija-pismo-hriscanski-vitez-suspendovan-krstio-mecevima-dzudo-olimpijske-igre-2024-pariz-instagram?utm_source=nportal&utm_medium=nportal-single&utm_campaign=nportal-dve-vesti" href="https://www.novosti.rs/sport/ostali-sportovi/1410332/nemanja-majdov-najnovije-vesti-odgovor-medjunarodna-dzudo-federacija-pismo-hriscanski-vitez-suspendovan-krstio-mecevima-dzudo-olimpijske-igre-2024-pariz-instagram?utm_source=nportal&utm_medium=nportal-single&utm_campaign=nportal-dve-vesti" target="_blank" class="news-item title=" ЈА="" САМ="" ХРИШЋАНСКИ="" ВИТЕЗ!="" "Новости"="" откривају="" шта="" је="" Немања="" Мајдов="" написао="" надлежнима="" када="" чуо="" да="" ће="" га="" суспендују="" јер="" се="" крстио"="" style="margin: 0px 0px 20px; box-sizing: border-box; color: rgb(233, 29, 30); text-decoration-line: none; display: flex; align-items: flex-start; padding: 0px; border-bottom: none; flex: 0 0 calc(50% - 7.5px); width: calc(50% - 7.5px);">

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)