"Nemamo ove godine zaliha, nemamo uvozne, što su uvozili, uvozili su, borili smo se da se to deklariše da se više ne meša srpska sa inostranom, da nemamo te viruse i te bolesti koje su se u zadnje vreme pojavile, Možemo očekivati dobru cenu i dobar kvalitet ovoga roda jer će biti malina retka i krupna, zdrava, tako da neće biti nikakvih problema", istakao je ranije za RTS, Mileta Pilčević, predsednik udruženja "Vilamet".

Kada je u pitanju posao berača malina i ove godine ima dosta aktuelnih oglasa, naročito za područja Arilja, Guče i Ivanjice. Dnevnice se kreću između 5-6.000 dinara, ali većina vlasnika malinjaka u zapadnoj Srbiji, prelazi na plaćanje po kilogramu.

"Ove godine ćemo davati između 100 i 120 dinara za kilogram nabranih malina, neće biti dnevnica, jer ne mogu da platim isto nekoga ko mi je danas nabrao 40 kilograma i onoga ko nabere 80. Radi se od 7 ujutru do 19 uveče, sa pauzama. Sezonci imaju obezbeđen smeštaj i sva tri obroka", naveo je za naš portal jedan vlasnik malinjaka iz Arilja. Potražnja za beračima malina je u jeku, a pojedini malinari iz Dragačevskog kraja se žale da berači traže i dnevnicu od 8.000 dinara.

Ministarstvo poljoprivrede: Počinje velika akcija kontrole malinjaka širom Srbije

Stručnjaci procenjuju da malinu uzgajamo na osam do devet hiljada hektara. Gotovo tri puta manje od onoga što piše u zvaničnoj statistici. Razlog za raskorak u podacima vide u zloupotrebi subvencija.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić dao je nalog poljoprivrednim savetodavnim i stručnim službama za sprovođenje monitoringa zasada maline na teritoriji Srbije, sa ciljem da se proveri stanje u proizvodnji i unapređenje sistema podrške proizvođačima, saopštilo je danas Ministarstvo.

Kontrola će obuhvatiti proveru postojanja i stanja prijavljenih zasada kod korisnika podsticaja, kako bi se utvrdilo da li su površine za koje su ostvarena prava na podsticaje zaista pod zasadima maline, kao i radi dobijanja preciznijeg uvida u zdravstveno stanje zasada, njihovu održivost i proizvodni potencijal.

Kako je najavio Glamočić, posebna pažnja biće posvećena većim prijavljenim površinama, zasadima sa vidljivim neslaganjem u odnosu na prijavljeno stanje i parcelama kod kojih postoje naznake da nisu u aktivnoj proizvodnji.

Iz ministarstva ističu da cilj ove aktivnosti nije kažnjavanje proizvođača, već obezbeđivanje da sredstva državne podrške budu usmerena ka onima koji zaista proizvode, kao i prikupljanje podataka za kreiranje kvalitetnijih mera u sektoru voćarstva.