DANAS SLAVIMO SVETOG PROROKA JEREMIJU Prema narodnom verovanju, na Jeremijin dan treba paziti OVO
Po predanju, za zaštitnika Svetog proroka Jeremije uzima se zmija otrovnica, pa je glavni običaj na današnji dan upravo vezan za rasterivanje ovih gmizavaca.

Jeremijin dan je jedan od svetovnih praznika koji potiče iz pradavnih vremena, kada je čovek živeo primitivno, okružen njemu nerazumljivim ili potpuno nepoznatim pojavama i silama, koje ljudska svest nije mogla, niti je smela, da istražuje njihovo poreklo i prirodu. Ovim danom crkva i vernici obeležavaju lik i delo biblijske ličnosti Svetog proroka Jeremije, za koga se veruje da je zaštitnik od zmija otrovnica. Srpska pravoslavna crkva slavi ga 1. maja po crkvenom, a 14. maja po gregorijanskom kalendaru.
O Svetom proroku Jeremiji
Sveti prorok Jeremija je rođen šest vekova pre Hrista, nedaleko od Jerusalima u levitskom gradu Anatotu, u predelima plemena Venijaminova. Po verovanju on je kao sin sveštenika Helkija, kao i Samuilo unapred izabran i predodređen za proročku službu, ili prema rečima samog Gospoda.
Pre nego te sazdah u utrobi, znah te; i pre nego izide iz utrobe, posvetih te; za proroka narodima postavih te.
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.
Svoju proročku službu Jeremija je započeo vrlo rano u svojoj 15. godini života, oko 630. godine pre Hrista. Kao sveštenik po svom rođenju a učitelj i prorok po prizvanju od Boga, na osnovu svedočenja svetog Ignjatija Bogonosca, Jeremija je bio devstvenik celog života svog.
vikipedija
Kada je Avramov, narod nekada slobodan i slavan, izgubilo svoju samostalnost i pao u ropstvo, zato što su gresima razljutili Boga, jer nisu poslušaše reči svetoga proroka i nisu se pokajali. Tada su sveštenici i lažni proroci i sav narod Jevrejski, ispunjen gnevom uhvatili Jeremiju, uz povike:
Neka umre čovek koji ovako prorokuje. I knezovi Judini čuvši to dođoše iz doma carskoga u dom Gospodnji, i sedoše pred nova vrata Gospodnja. I rekoše sveštenici i lažni proroci knezovima i svemu narodu govoreći: Ovaj čovek zaslužuje smrt, jer prorokova protiv ovoga grada, kao što čuste svojim ušima. Kada su verske starešine izrekle ovaj stav, narodni zbor se podelio: jedni behu za to da se sveti prorok Jeremija ubije a drugi - da se pusti kao nevin. I protivnici Jeremijini bi svakako preovladali, i ubili Božjeg čoveka, da ga ne zaštiti uticajni velikaš Ahikam, sin Safanov: on izbavi Jeremiju i ne dade da ga pogube.).
Kada su su Vavilonci zauzeli Jerusalim, cara Sedekiju su ubili, grad opljačkali i razorili, a ogroman broj Jevreja posekli upravo u dolini Totef. Jeremija je sa levitima uzeo Kovčeg zaveta iz hrama i odneo ga na brdo Navat, gde je Mojsije umro, i na tom mestu ga skrio. Takođe je sakrio i oganj iz hrama u jedan duboki bunar.
Shutterstock
Neki Jevreji su ga primorali da ide sa njima u Misir gde je proživeo četiri godine. Nakon toga ga je grupa Jevreja, kojima je prorokovao propast misirskih idola i dolazak Deve sa Mladencem kamenovala do smrti i u Misiru sahranili.
Prema predanju, car Aleksandar Veliki posetio je grob proroka Jeremije i po njegovoj naredbi Jeremijino telo je preneto u Aleksandriju.
Neka od proročanstava Svetog proroka Jeremija
Zbog svog prorokovanja u kome je nagoveštavao mnoge nesreće carevima i velikašima zbog njihove vere u lažne idole i žrtvovanja dece tim idolima, stalno je proganjan.
Ispunjujući naređenje Božje, sveti Jeremija je izrekao brojna proročanstva od kojih navodimo:
Caru Joakimu prorekao da će mu se telo vući nesahranjeno izvan zidina grada Jerusalima
Caru Jehoniju prorekao je da će biti odveden u Vavilon sa celom porodicom i da će tamo umreti.
Kad je na presto u Jerusalimu došao car Sedekija, Jeremija je prorekao pad Jerusalima i vavilonsko ropstvo.
U dolini Totef pod Jerusalimom, na mestu gde su deca klana kao žrtve idolima, prorekao je skori pad Judejskog carstva. Uskoro se to obistinilo.
Narodni običaji vezani za dan Svetog Jeremije
Prema predanju, za zaštitnika Svetog proroka Jeremije uzima se zmija otrovnica, pa je glavni običaj na današnji dan upravo vezan za rasterivanje ovih gmizavaca.
Prema predanju na ovaj dan pravoslavni vernici razgone zmije i druge gmizavce da ne bi preko leta dosađivali. Sve počinje tako što neko iz kuće toga dana treba da porani, uzme tiganj i lupajući u njega nekoliko puta ponovi:
„Jeremija u polje, a sve zmije u more! Samo jedna ostala, za zlo njeno ostala, oba oka izbola, na dan trna glogova. Na četiri šipova, zlu kob izela“
Prema narodnom verovanju do onog mesta na kome se čuje lupanje i pesma, dotle zmije neće smeti da se približe. Na Jeremijin dan ne otvaraju se britve i ne radi se ništa iglom i koncem.
Ko bi na ovaj dan otvorio britvu, veruje se, na toga bi preko cele godine trčale zmije.
U nekim krajevima stari ljudi veruju da se na današnji dan ne valja ni češljati da se ne bi izazivali ovi opasni gmizavci.
Takođe, prema narodnom verovanju u nekim krajevima Srbije treba paziti da se ni za kim ne vuče odvezana pertla ili neki končić da se na isti način tako ne bi vukle i zmije, piše Vikipedija.

Na pijaci sveže, a čim ih donesete kući počnu da trule: Evo kako se čuvaju jagode, ovu grešku svi prave
Vlažno voće mnogo brže truli i postaje buđavo.

Danas se proslavljaju Sveti Kirilo i Metodije i obeležava Dan slovenske pismenosti i kulture
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik Svetih Kirila i Metodija, koji su zaslužni za širenje pismenosti među slovenskim narodima.

Kako napraviti tečno đubrivo od gaveza: Težnost koja deluje kao raketno gorivo za vaše biljke - od cveća do povrća
Najbolje domaće tečno đubrivo pravi se od gaveza, a toliko je jako da biljke od njega rastu preko noći

Ova gljiva je "šumski džekpot": U Srbiji vredi čak i preko 100 evra po kilogramu
Smrčak je nutritivno bogat i predstavlja važan izvor zarade za mnoge berače. Raste sezonski od aprila do juna na vlažnim zemljištima širom Srbije.

Na ovaj prirodan način ćete se rešiti dosadnih smrdibuba u svom domu: Ključ je u tome gde ćete staviti ovo sredstvo od samo 2 sastojka
Ako ste ikada imali posla sa smrdibubama u svom vrtu ili u kući znate koliko mogu da budu dosadne, srećom, postoji prirodan način da ih se rešite bez upotrebe hemikalija koje mogu biti štetne za biljke i okolinu.
Komentari(0)