AKO NA ĐURĐEVDAN URADITE OVO BOGATSTVO I LJUBAV ĆE DOĆI: Naši stari su verovali da se ovako pobeđuje svako zlo
Đurđevdan se slavi danas, 6. maja i ovaj praznik se uzima kao granica između zime i leta.
Ranije su toga dana hajduci napuštali svoja skloništa u kojima su se skrivali tokom zime i odlazili u šumu na zakazano mesto da ponovo otpočnu hajdukovanje. Zato u narodu i postoji izreka "Đurđevdanak - hajdučki sastanak."
Posle Božića, Đurđevdan je praznik sa najviše običaja. Većina njih odnosila se na zdravlje, plodnost, mlečnost stoke, zdravlje ukućana, na udaju, ženidbu…
Uoči Đurđevdana pletu se i venčići od đurđevskog cveća, đurđevka i mlečike i njime se kite kapije i ulazna vrata u kući. Ti venci stoje iznad vrata čitavu godinu do sledećeg Đurđevdana. Kada se pletenje venaca završi, običaj je da se razvije kolo u tihoj večeri i po mesečini.
Možda vas zanima:
Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Ako na Đurđevdan pada kiša, evo kakvo nas leto čeka: Jedina prognoza koja se vekovima pokazala tačnom
Naši stari su strogo pratili vreme na Đurđevdan, verujući da će jedino tako moći da predvide kakvo nas leto čeka
Možda vas zanima:
Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Ako na Đurđevdan pada kiša, evo kakvo nas leto čeka: Jedina prognoza koja se vekovima pokazala tačnom
Naši stari su strogo pratili vreme na Đurđevdan, verujući da će jedino tako moći da predvide kakvo nas leto čeka
Možda vas zanima:
Tradicionalni recept za slavsko žito za Đurđevdan: Ovako ga Grci spremaju vekovima
I Srbi i Grci Svetog Đorđa doživljavaju kao zaštitnika vojske, hrabrosti i vere. U grčkoj tradiciji često ga nazivaju "Trofoktonos" (Zmajoubojica), što odgovara srpskom prikazu Svetog Đorđa koji ubija aždahu
Ako na Đurđevdan pada kiša, evo kakvo nas leto čeka: Jedina prognoza koja se vekovima pokazala tačnom
Naši stari su strogo pratili vreme na Đurđevdan, verujući da će jedino tako moći da predvide kakvo nas leto čeka
Ponegde na Đurđevdan narod odlazi u prirodu, zajednički na đurđevdanski uranak. Za ovu priliku posebno se priprema jelo i piće. Narod se veseli često i do podne. Na đurđevdanskim urancima mladi se opasuju vrbovim prućem da budu napredni kao vrbe, kite zdravcem da budu zdravi kao zdravac, koprivom, da kopriva opeče bolest i selenom da im duša miriše kao selen.
Magijska svojstva pripisivala su se i vodi. Kupanje i umivanje đurđevdanskom vodom garantovalo je zdravlje tokom čitave godine. Kupalo se na sam dan praznika, pre izlaska sunca.
Od Đurđevdana počinje i letnja sezona, što je zgodna prilika da se dođe do voljene osobe. I u tome je pomagala magija, kojom su se bavile devojke pred udaju.
Taj, takozvani, magijski lov na muškarce, zavisio je od mesta do mesta. U okolini Visokog devojke su brale pomamnik, da bi se momci za njima pomamili i "navalu" da bi muškarcima bile draže.
Zabeležen je i običaj da devojka na Đurđevdan protrči kroz svinjac s namerom da uplaši svinje. Verovalo se da će momci, poput svinja, tadat trčati oko nje i za njom.
Kukurek za blagostanje
Čudesnu moć, po verovanju, ima stručak kukureka ubran na Biljni petak, ali na mesto odakle je iščupan obavezno treba staviti parče hleba. Venac od tog kukureka nekada se stavljao ovcama oko vrata, ali se danas praktikuje presovanje u poslovnim knjigama, udžbenicima, pod tastaturom, odnosno ispod svakog predmeta koji pomaže u sticanju materijalnog bogatstva.
Tokom večeri, treba ponovo otići na mesto gde je ubrana ova čudesna biljka, zapaliti vatru i čekati ponoć. Tada se, tvrde oni koji su tome prisustvovali, na nebu pojavi kratka blješteća svetlost koja svakoga ko je vidi ubrzo učini bogatim.
Ritualno umivanje skida uroke
Đurđevdan je idealan za izvođenje rituala kojima se skidaju čini, tera crna magije i otklanjaju uroci nabačeni tokom prethodnih pet meseci. U tu svrhu najčešće se izvodi “ritualno umivanje”: oko posude u kojoj se farbalo prvo uskršnje jaje (crveno, naravno), obmotaju se stručci kukureka, omana i ljošćana, a potom se u nju naspe voda i ostavi da prenoći na kućnom pragu ili pored neke biljke, tako da se zorom u nju slije i rosa.
Tom vodom se na Đurđevdan umivaju svi ukućani da bi sa sebe skinuli čini, uz misao da dobro pobeđuje zlo. Takođe, uoči slave, ispred kuće treba ostaviti dva-tri stručka omana, pa ih, kad se narose, uneti u sobu i okačiti da se suše. Osušena biljka kasnije se koristi prilikom izvođenja raznih ljubavnih rituala, a veruje se i da čudesnu moć ima i bosiljak koji je u noći pred Đurđevdan pokupio rosu.
Božićni post 2025: Kad počinje, pravila i šta smete i ne smete da jedete
Božićni post 2025. godine počinje 28. novembra 2025. i završava 6. januara 2026. godine.
Večeras u ponoć svi treba da urade jednu stvar: Sutra je Sveti Jovan Milostivi, veruje se da se ovako ostvaruju želje
Srpska pravoslavna crkva u utorak 25. novembra obeležava Svetog Jovana Milostivog. Ovo su običaji koje bi trebalo ispoštovati noć uoči verskog praznika.
Žana je heriona iz Čačka: Rekorderka u doniranju krvi zaveštala je svoje organe i na druge uticala da postanu donori (FOTO)
Davanje krvi jedno je od najhumanijemih dela, jer je to lek koji ne može da se kupi i neprocenjive je vrednosti. Uz davanje krvi, donorstvo organa je odraz čovečnosti i požrtvovanosti. Prava heriona koja je svoje ime upisala kao rekorderkau davanju krvi, ali je i zaveštala svoje organe jeste Žana Marković iz Čačka.
Srbi danas slave čak 3 svetitelja: Postoji samo jedan običaj koji se poštuje vekovima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
DANAS SU SVETI MUČENICI ONISIFOR I PORFIRIJE: Slavimo svece koji su OSUĐENI NA SMRT, ali su životinje ODBILE da ih rastrgnu
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave svete mučenike Onisifora i Porfirija, svece koji su u vreme cara Dioklecijana osuđeni na smrt zbog širenja hrišćanstva.
Komentari(0)