PČELA Fascinantno biće koje komunicira plesom, neverovatno važno za ljude, evo zašto
Pčela je fascinantno biće koje ima ključnu ulogu u prirodi. Ljudi ponekad nisu svesni značaja koji ovaj sićišni insekt ima za sve nas. Osim što ljudima obezbeđuju med i druge korisne proizvode, pčele su najzastupljeniji polinatori na planeti, u koje se ubrajaju i druge vrste, poput leptira, slepih miševa i kolibrija. Kao takve, pčele su presudne za proizvodnju hrane, ali i za očuvanje biodiverziteta.
Na Zemlji postoji između 25.000 i 30.000 vrsta pčela rasprostranjenih u svim područjima sveta, osim Antarktika.
Glavna osobina svih pčela je da za ishranu sakupljaju cvetni polen kao izvor belančevina i cvetni nektar kao izvor ugljenih hidrata.
Podela pčela
Možda vas zanima:
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama u selu Negbina kod Nove Varoši
U selu Negbina kod Nove Varoši i danas se neguje drevna tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama, poznatim kao „vrškare“, jedinstvena praksa u Srbiji.
Možda vas zanima:
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama u selu Negbina kod Nove Varoši
U selu Negbina kod Nove Varoši i danas se neguje drevna tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama, poznatim kao „vrškare“, jedinstvena praksa u Srbiji.
Možda vas zanima:
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama u selu Negbina kod Nove Varoši
U selu Negbina kod Nove Varoši i danas se neguje drevna tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama, poznatim kao „vrškare“, jedinstvena praksa u Srbiji.
Solitarne pčele žive usamljenički život i svaka ženka pravi sopstveno gnijezdo u tlu gde gradi zemljane komore za polaganje jaja i odgajanje larvi.
Društvene pčele žive u visoko organizovanim zajednicama. Najznačajnije su medonosne pčele, a najpoznatija vrsta je evropsko-afrička medonosna pčela (Apis mellifica).
Kranjska pčela (Apis mellifica var. carnica) je tamna pčela koja ima izuzetan nagon za sakupljanje hrane u prirodi.
Italijanska pčela (Apis meliffica var. ligustica) je žućkaste boje i navikla na dugotrajne paše i blagu klimu. Ima vrlo blagu ćud i visoku plodnost matice.
Važnost oprašivanja: Pčele su vredni oprašivači biljaka. Osim što nam proizvode slatki med, oprašuju cvetove mnogih biljaka. Bez njih, mnoge biljke ne bi mogle da se razmnožavaju.
Pčele su neverovatna stvorenja, njihova uloga u oprašivanju biljaka je neprocjenjiva, a njihov rad omogućava nam da uživamo u raznovrsnim plodovima i cvetovima. Pčele su takođe izuzetno zanimljiva stvorenja.
Evo nekoliko zanimljivosti o njihovoj komunikaciji
Ples pčela
Pčele koriste ples kako bi komunicirale s drugim pčelama unutar košnice. Ovaj čudesni jezik omogućuje im da prenesu informacije o udaljenosti, smeru i kvalitetu izvora hrane. Kada pronađu izvor hrane, pčele medarice izvode specifične plesove kako bi obavestile ostale radilice o tome gde se nalazi hrana.
Dva tipa plesa
Ples u krugu
Ako je izvor hrane udaljen više od 100 metara od košnice, pčele izvode ples u krugu. Ovaj ples se izvodi menjajući smer kretanja, odnosno s leva na desno i zdesna na levo. Intenzitet i trajanje plesa ukazuju na obilje hrane.
Ples u polukrugu (ples od 8)
Kada su udaljenosti veće, pčele izvode ples u polukrugu. Prvo naprave polukrug u jednom smeru, zatim se vraćaju u ravnoj liniji do početne tačke i odatle se vraćaju kako bi napravile drugi polukrug, ali u suprotnom smeru. Tokom ovog plesa, pčele naginju trbuh i ispuštaju zvukove (od 240 do 260 Hz i 90 do 110 dB), što je produkt kretanja njihovih krila.
Komunikacija o hrani: Kada pčele donesu hranu u košnicu, već tada komuniciraju s ostalim pčelama o udaljenosti izvora hrane. Što je veća udaljenost, to je ples manje živ, a cilj je da ostale radilice putuju na isto područje kako bi nastavile prikupljati hranu.
Pčele su neverovatno organizovane i sposobne za složenu komunikaciju, a njihov rad u oprašivanju biljaka ima ključnu ulogu u očuvanju prirode i obezbeđenju ljudi hranom.
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Komentari(0)