VREME JE DA POSADITE JAGODE U SAKSIJE: Poštujte ova pravila, negujte ih na OVAJ način i imaćete prelepe voćke na balkonu
Saveti profesionalnih voćara za najbolj prinos
Ljubitelji jagoda koji nemaju bašte ili dvorišta, mogu jagode za svoje potrebe da gaje i u saksijama kao sobno cveće, na balkonima ili terasama. Za sadnju se koriste saksije različitih veličina, prečnika od deset do trideset santimetara.
Odabrane saksije treba napuniti rastresitom plodnom zemljom , pa u njih zasaditi po jedan do tri živića jagode, u zavisnosti od veličine saksije. Sađenje se može obaviti u toku cele godine, počev od marta pa do kraja novembra.
Za sađenje se mogu koristiti živići od svih sorti jagoda, ali ipak za ovaj način gajenja treba odabrati one koje obilnije rađaju i koje imaju atraktivne plodove. Prvenstveno valja gajiti takozvane remontantne sorte koje donose zrele i sočne plodove počev od polovine maja pa do decembra.
Možda vas zanima:
Kako uzgajati jagode u stanu: Riznica vitamina nadohvat ruke
Probajte ovaj interesantan način za uzgajanje jagoda
NAJBOLJI NAČIN DA SAČUVATE JAGODE: Ovo je najbolji način da oterate štetočine, nema potrebe za hemikalijama
Važno je samo da vrećica bude prozirna kako bi vazduh mogao da dopre do jagoda...
Možda vas zanima:
Kako uzgajati jagode u stanu: Riznica vitamina nadohvat ruke
Probajte ovaj interesantan način za uzgajanje jagoda
NAJBOLJI NAČIN DA SAČUVATE JAGODE: Ovo je najbolji način da oterate štetočine, nema potrebe za hemikalijama
Važno je samo da vrećica bude prozirna kako bi vazduh mogao da dopre do jagoda...
Možda vas zanima:
Kako uzgajati jagode u stanu: Riznica vitamina nadohvat ruke
Probajte ovaj interesantan način za uzgajanje jagoda
NAJBOLJI NAČIN DA SAČUVATE JAGODE: Ovo je najbolji način da oterate štetočine, nema potrebe za hemikalijama
Važno je samo da vrećica bude prozirna kako bi vazduh mogao da dopre do jagoda...
Od tih sorti za gajenje u saksiji preporučuju se Humiđento, Gem i Obari bjuti. Ove tri sorte daju rod tokom čitave vegetacije, pa čak i u prvoj polovini zime ako se saksije unesu u toplu prostoriju. Osim ovih, stalno rađujućih, mogu se saditi i sve jednorodne sorte krupnih plodova.
Jagode u saksiji gaje se na isti način kao što se gaji svako sobno cveće. Pored redovnog zalivanja za održavanje vlažnosti zemljišta u saksiji, dva puta godišnje treba đubriti mineralnim kompleksnim đubrivima.
Jagode u saksiji bi trebalo zamenjivati novom zemljom i novim živićima dvake druge godine, zato što su mladi bokori produktivniji od starijih.
Jagode gajene u saksiji mogu doneti od 20 do 100 plodova, u zavisnosti od veličine saksije, što nije za potcenjivanje, pogotovu kad se uzme u obzir da jagode u cvetu i kad su im plodovi zreli deluju i kao ukras.
Ako se saksije s jagodama sredinom januara unesu u toplku prostoriju, onda će njihovi plodovi početi da zru već krajem februara, a ako se unesu početkom marta, onda će početi da zru u prvoj polovini aprila.
ZVALI SU JE MUŠKA MARIJA ZBOG NEUSTRAŠIVOSTI: Nepravedno je zaboravljena, a njene podvige je i ISTORIJA IZBRISALA!
Ova neustrašiva žena, na koju su sećanje oživeli istoričari Mira Ninošević i Veroljub Trajković, kustosi leskovačkog Narodnog muzeja, tokom prikupljanja građe za izložbu o Velikom ratu, bila je majka petoro dece
MOŽDA BAŠ VAŠEG Otkrivamo poreklo imena koja Srbi često daju deci, Đorđe će vas iznenaditi
Imena kroz vekove imaju posebnu ulogu u srpskoj tradiciji, nisu samo način na koji se neko oslovljava već nose duboku simboliku i predstavljaju vezu sa svetiteljima, Božjom voljom, ali i prošlim generacijama.
Mi bacamo, a u Danskoj od ovoga prave biznis: Kilogram ovog proizvoda kod nas košta oko 700 dinara
Već je opšte poznato da su Skandinavci predvodnik održivog razvoja i zaštite životne sredine. Norveška već dozvoljava krstarenja ekološkim brodovima, Švedska toliko grčevito reciklira smeće da im ponestaje, pa mora da se uvozi iz drugih zemalja, a u Danskoj su, između ostalog, smislili nešto drugo.
MNOGE ĆE VRATITI U DETINJSTVO Dušan iz Zlakuse ima neobičan hobi, od svog oca je nasledio ljubav za sakupljanje nesvakidašnjih stvari
Mnogi kolekcionari u Srbiji sakupljaju sasvim obične stvari poput kamenčića, poštanskih marki ili starih novčića, ali Dušan Drndarević iz užičkog sela Zlakusa, od svog oca nasledio je ljubav za sakupljanje nesvakidašnjih stvari - starih radio aparata i gramofona koji završe na buvljim pijacama ili u prašnjavim podrumima.
SIGURNO NISTE ZNALI? Šabački Romeo i Julija su se zvali Đula i Pavle, ovo je priča o njima (FOTO)
Sigurno niste znali da su i Šapčani imali svog Romea i Juliju, oni su se zvali Đula i Pavle,
Komentari(0)