POSLEDNJI BEOGRADSKI ŠEŠIRDŽIJA Balkanska ulica skriva lokal gde se i dan-danas šeširi prave ručno!
Ono na šta su naročito ponosni jeste činjenica da su iz njihove radnje potekli svi šeširi koji se mogu videti u pozorišnim predstavama kod nas, kao i na filmovima i reklamama.
Šešir je nekada bio neizostavni deo odevanja, dok je danas to više stvar mode. Iako stari zanati postepeno izumiru, poslednji beogradski šeširdžija uvek ima pune ruke posla. Goran Milošević i njegova supruga Vera su peta generacija šeširdžija.
Vera i Goran Milošević počeli su da se bave pravljenjem šešira pre 17 godina i za „Alo!“ su ispričali kako je to izgledalo.
Možda vas zanima:
Počela sezona razgledanja Beograda iz otvorenog autobusa: Evo šta se sve obilazi
Nova sezona razgledanja Beograda iz otvorenog turističkog autobusa pod nazivom "Beograd je vaš domaćin" počela je 23. marta polaskom autobusa sa platoa ispred Skupštine Grada Beograda.
Beogradski splavovi među 100 najboljih plaža
Portal "Beachatlas" nedavno je objavio listu 100 najboljih plaža, a na spisku su se našli i splavovi u Beogradu.
Možda vas zanima:
Počela sezona razgledanja Beograda iz otvorenog autobusa: Evo šta se sve obilazi
Nova sezona razgledanja Beograda iz otvorenog turističkog autobusa pod nazivom "Beograd je vaš domaćin" počela je 23. marta polaskom autobusa sa platoa ispred Skupštine Grada Beograda.
Beogradski splavovi među 100 najboljih plaža
Portal "Beachatlas" nedavno je objavio listu 100 najboljih plaža, a na spisku su se našli i splavovi u Beogradu.
Možda vas zanima:
Počela sezona razgledanja Beograda iz otvorenog autobusa: Evo šta se sve obilazi
Nova sezona razgledanja Beograda iz otvorenog turističkog autobusa pod nazivom "Beograd je vaš domaćin" počela je 23. marta polaskom autobusa sa platoa ispred Skupštine Grada Beograda.
Beogradski splavovi među 100 najboljih plaža
Portal "Beachatlas" nedavno je objavio listu 100 najboljih plaža, a na spisku su se našli i splavovi u Beogradu.
– Moj početak je bio smešan i zanimljiv. Zapravo, iako sam imao pomoć dobrih majstora, koji su me učili zanatu, dosta sam učio samostalno kako se prave šeširi. Znao sam često kod kuće da param stare kape, da bih video kako treba iznutra da se postave. Koliko sam samo šešira uništio da bih naučio. To su velika volja, želja i ljubav, jer sam učio na svojim greškama i zbog svoje radoznalosti. Sada kad uzmem materijal u ruke, već znam šta od njega može da se napravi – priseća se Goran i dodaje da u Srbiji ne postoji nijedan kurs niti škola u kojoj se može naučiti kako se prave šeširi.
Pošto se svaki detalj koji je potreban za šešir pravi ručno, treba dva dana da bi se jedan napravio. Kako šeširdžija ističe, potrebno je da se materijali iseku, pripreme, da se svaki deo tkanine kroji posebno, a svaka faza ima svoj proces.
– Ja lično mogu desetak šešira dnevno da uradim, kad mi je sve spremljeno. Da ih iskalupiram, isečem obode, stavim željene trake, a sve to za nekih sedam sati rada. Desilo se kad sam radio i po 15 komada. Pošto svaka faza ima neki svoj proces, mi smo se rasporedili tako da svako ima svoj deo u kom je najbolji – objašnjava majstor i dodaje da su im u radnju dolazili i bivši predsednici i gradonačelnici, ministri, advokati i sudije, glumci.
Verin čukundeda pravio je kape i uniforme još na na dvoru kralja Aleksandra.
– Radnju, koja je danas svima poznata u Balkanskoj ulici, otvorio je moj deda Radoslav Stefanović 1950. Međutim, i pre nje imali smo radnju u istoj ulici koju je osnovao moj pradeda. Čak se i čukundeda Borivoje bavio ovim zanatom. On je bio referent na dvoru kralja Aleksandra, gde je šio kape i uniforme. Od njega smo svi nasledili znanje i zanat – priča ponosno Vera i dodaje da bi volela da i njeno troje dece nastavi porodičnu tradiciju.
Ono na šta su naročito ponosni jeste činjenica da su iz njihove radnje potekli svi šeširi koji se mogu videti u pozorišnim predstavama kod nas, kao i na filmovima i reklamama.
Iako je izbor modela šešira veoma širok, Goran kaže da ipak najviše voli kada im u radnju dođe mušterija koja bi želela šešir po svom nacrtu. Ekipa „Alo!“ je baš imala priliku da u proizvodnji vidi kako mušterije predlažu ideje za model šešira.
Veri Milošević je posebno drago što se moda nošenja šešira vraća, kao i to što su sada žene češće mušterije nego muškarci.
– Devojke uglavnom najviše traže „moskovljanke“, to su kapice koje su nekada nosili muškarci. Meni lično je to vrlo interesantno, jer od malih nogu gledam kako se tržište i moda menjaju. Ovaj zanat treba voleti, ali je potrebno i mnogo truda i upornosti. Naravno, lakše je ako ste umetnička duša. Može da se radi mehanički, ali na samoj kapi se oseti i vidi kada vi nju uradite s ljubavlju i pažnjom, kada je sve na svom mestu. Meni je svaka kapica umetničko delo za sebe, jer je unikat – kaže Vera za „Alo!“.
Osim što je zanat porodična tradicija, Miloševići čuvaju svoje radnike, toliko da kod njih radi već četvrta generacija jedne familije.
– Gospodin Aleksandar kod nas radi već 40 godina. On je radio sa Veričinim dedom, a njegova majka i njegov deda radili su kod nas. Veoma nam je drago što nam se pridružio i njegov sin. Mi ne puštamo svoje radnike, jer je vrlo teško naći kvalitetne majstore, sa kojima može da se radi – kaže šaljivo Goran Milošević.
O NJIMA SE I ĆUTALO I ŠUŠKALO: Ovako je počela ljubavna veza Jelisavete Karađorđević i Mome Kapora!
U knjizi "Kaporova školica" Aleksandar Đuričić je napisao kako je došlo do ljubavi Mome Kapora i Jelisavete Karađorđević
OSMANLIJE UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
MNOGI Ljudi veruju da izgled noktiju može otkriti mnogo o zdravlju, a neki i u njihovu magijsku moć...
Nokti imaju posebno mesto u različitim kulturama i verovanjima širom sveta, kod nas se često pominju u kontekstu magijskih rituala i, u astrologiji, a mnogi lekari tvrde da njihov izgled može otkriti dosta o našem zdravlju.
OD ZMAJA DO VRAPCA Evo kako su po predanju beogradske opštine dobile ime
Teritorija grada Beograda je podeljena na 17 opština, 10 gradskih i 7 prigradskih. Iako ste veliki broj puta čuli za svaku od njih, da li ste se ikada zapitali kako su one zapravo dobile svoja imena?
PČELA Savršenstvo prirode, da li ste znali da imaju svoj jezik
Pčele su insekti bez kojih se ne bi moglo, važnost pčele za oprašivanje biljaka je ogromna ali danas ćemo se pozabaviti njenim drugim izuzetnim osobinama, Pčele su neverovatno organizovane i komuniciraju unutar košnice koristeći različite metode.
Komentari(0)