PODRUČJE IDEALNO ZA VINOGORJE U jednom trenutku grožđe u Beloj crkvi i Vršcu određivalo cenu vina u Evropi (FOTO/VIDEO)
Bela Crkva, gradić sa četiri imena i nemačkim nasleđem.
Tragovi baroknog sjaja provincijalne panonske varoši Bela Crkva, gradić na samom jugoistoku Vojvodine, poput mnogih drugih vojvođanskih gradova, svojevremeno se dičila sa čak četiri imena — osim srpskog naziva, u zvaničnim dokumentima stajalo je i Fehertemplom (1355—1459), Weisskirchen (1717—1872) i Biserica Alba, Bela Crkva od 1918. g. što su imena grada na mađarskom, nemačkom, rumunskom i srpskom jeziku.
Lepote Srbije/J.K
Stacionirane austrijske trupe su shvatile još u 18. veku da je Bela Crkva područje idealno za vinogorje. Nalazi se na toj paraleli koja se nalazi preko cele Evrope, gde se nalaze čuveni vinogradi i u Francuskoj i u Španiji i u Italiji, tako da su ovde i u Vršcu počeli da podižu prve vinograde.
Na žalost ovde više skoro ni ne postoji vinogradarstvo, ali postoje dva podataka koja kažu da je u jednom trenutku grožđe u Beloj crkvi i Vršcu određivalo cenu vina u Evropi. Berza u Beču očekivala je da čuje kako je rodilo grožđe u Beloj crkvi i Vršcu i na osnovu toga cena vina je rasla i padala.
A oko 1920. godine sa belocrkvanske železničke stanice otpremljeno je skoro 6 miliona litara vina iz Bele crkve.
Lepote Srbije/J.K
Privreda
Grad Bela Crkva kao kulturni, privredni i politički centar ovog područja osnovan je Weisskirchen 1717. godine. Pre svega, bio je kulturni centar predodređen za razvoj vinogradarstva. Godine 1926. 70% stanovništva Južnog Banata bavilo se vinogradarstvom.
Voćarstvo i zemljoradnja bili su intenzivno razvijani. Vino, rakija, liker i konjak bili su proizvodi koji su se izvozili po celoj Evropi. Upravo je struktura podneblja stvorila uslove da Banat u XX-veku postane najveći proizvođač svilenih buba.
Početkom XX veka pored grada je bilo zasađeno preko deset hiljada lanaca vinograda, a proizvodilo se 50 do 60 hiljada hektolitara vina. Većina tih vinograda je iskrčena posle 1945. godine, sa dolaskom novih stanovnika, te je danas vinogradarstvo tek sporedna privredna grana.
U Beloj Crkvi je 1876. godine bilo pet fabrika svile, uspešno su radile i fabrike cigle i crepa, konjaka i likera, parna strugara, fabrika prehrambenih proizvoda, kože, mlinska industrija, majdana za bagerovanje šljunka, tri fabrike sodne vode, štamparije i veštačko gradinarstvo. Razvijalo se cvećarstvo, a već 1931. godine u Beloj Crkvi je radilo 349 zanatskih udruženja, a bilo je i 392 radnje.
Izvor: vikipedija
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Bubašvabe beže kao lude od ovoga: Samo ga stavite u kuhinju i ima da beže odmah
Bubašvabe – kako da konačno izađete na kraj sa ovom dosadnom napasti.
Jedan uređaj u kući svi bacamo, a on sadrži u sebi ČISTO ZLATO: Parice mogu da vam kaplju, ako znate za ovu stvar
Uprkos tome, čak 80% elektronskih otpada nikada ne stigne do strukturisanog reciklažnog sistema
Jedan zaboravljeni napitak čisti creva kao rukom i vraća energiju: Pijte ga svaki dan, bolji je i od probiotika
Napitak koji je (pre)dugo bio zanemaren
PUCNJI U KOŠUTNJAKU ZAUSTAVILI SU SRBIJU Knez Mihailo ubijen tokom šetnje, a njegovo telo je BRUTALNO ISKASAPLJENO
Knez Mihailo Obrenović jedan je od najznačajnijih srpskih vladara. Na prestolu Kneževine Srbije sedeo je u dva navrata - od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. Prvi put nakon smrti svog brata Milana, a drugi put nakon smrti svog oca Miloša.
DA LI JE OVO NAJSMEŠNIJA SCENA U ISTORIJI SLAGALICE? Srbija i dan danas PLAČE, SPREMITE SE (VIDEO)
Podsetimo se jedne od možda najsmešnijih situcija u istoriji ovog kviza
Komentari(0)