U periodu od 1870. pa do danas, svetlo dana ugledali su brojni radovi naučnika koji su sa različitih aspekata istraživali Titelski lesni plato. Mnogi od njih ukazuju da je u pitanju veoma interesantan objekat, posebno sa geomorfološkog aspekta. Titelski breg u stvari predstavlja plato sa najvećim brojem slojeva fosilne zemlje i lesnih horizonata u našoj zemlji.

Naime rekonstrukcija prilika koje su vladale tokom akumuliranja lesnih naslaga ukazuje da se paleoekološko okruženje Titelskog brega menjalo u rasponu od tundre do oskudne stepe.

Akumulacija lesa je prekidana u uslovima tople i vlažne interglacijalne klime, kada su formirana fosilna zemljišta. Zahvaljujući tome u lesno-paleozemljišnim sekvencama Titelskog brega sačuvan je pouzdan zapis za proučavanje paleoklimatske i paleoekološke evolucije tokom poslednjih 600.000 godina.

Postoje različita gledišta i mišljenja o samom postanku Titelskog brega. Sa jedne strane govori se o navejavanju lesa vetrovima sa istočnoevropskih stepa ili zapadnim vetrovima sa Alpa. Drugi naučnici govore o tome da je ovaj plato bio u vezi sa Zemunsko-Slankamenska, a da se Tisa ulivala u Dunav kod Mošorina. Prema njima Titelski breg je otkinuti istočni deo Fruške gore. Bez obzira na oprečne stavove, uvreženo je mišljenje da je Titelski breg najinteresantnija lesna zaravan u Srednjoj Evropi.

Box: Image