Poklade su narodni praznik Slovena. Njegovi koreni su paganski i vezani za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proleća. Danas se poklade uglavnom vezuju za početak hrišćanskog obeležavanja velikog posta uoči Uskrsa.
Poklade se obično smatraju za vreme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i proslavama pod maskama, poznatim kao karneval.
Srpska "Noć veštica" je zadnji dan pred početak svakog od četiri velika posta.
Proslave poklada su posebno značajne za narode katoličke tradicije: Italijane, Hrvate, Francuze, Nemce, Špance, Latinoamerikance i druge. Slave se i među pravoslavcima, naročito u Grčkoj i Rusiji. Direktno ili indirektno, proslave u vreme poklada su postale običaj i u protestantskim zemljama.
Pokladni utorak je u Francuskoj i zemljama gde se zadržao francuski uticaj poznat kao „Masni utorak“ (Mardi Gras). U anglosaksonskim zemljama ovaj dan se zove „Dan palačinki“ (Pancake day), verovatno zato što su se tada sva preostala jaja trošila na palačinke uoči početka posta.
U Hrvatskoj, poklade se nazivaju i „mesopust“. Poklade se u Rusiji obeležavaju praznikom Maslenica. Većina pokladnih tradicija uključuje ceremonijalno spaljivanje lutke od slame koja može imati različita simbolična značenja.
Izvor: vikipedija
Komentari (0)