U jesen 1990. godine u Zoološki vrt u Beogradu dovedena je slonica Tvigi. Ona je tada imala 17 godina.
Printscreen/Instagram
Rođena je u Indiji, odakle je prokrijumčarena u Englesku. Zbog svoje „loše naravi“ preneta je u zoološki vrt u Holandiji, u kojem je živela od 1977. godine. Zapravo, Tvigi je u Beograd došla kao „pozajmica“ od strane tog holandskog zoo-vrta, kako bi se parila sa muškim slonom koji je već bio u beogradskom zoo-vrtu.
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
"Hajde Sami, idemo kući", glasi čuvena i nezaboravna rečenica pokojnog direktora beogradskog zoološkog vrta i akademskog vajara Vuka Bojovića koji će ostati upamćen u svetskoj istoriji kao jedini koji je sa šimpanzom - legendom Vrta dobre nade Samijem, pregovarao sam na krovu, ubeđujući ga onako ljudski da se lepo vrate kući... u kavez... Bez pretnje, puške i omamljujućih strelica, kao sa čovekom...
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.
Međutim, njih dvoje se nisu lepo slagali i nikada se nisu parili. Zbog sankcija koje su uvedene Jugoslaviji devedesetih, Tvigi se nikada nije vratila u Holandiju. Sedam godina nakon Tviginog dolaska, muški slon je umro od kancera i od tada je ona sama, odnosno, jedina slonica u beogradskom zoo-vrtu.
Tvigi je azijski slon. Danas bi verovatno predvodila svoje krdo kao najstarija slonica. Krda slonova su matrijarhati, što znači da ih predvodi najstarija slonica i sastavljena su samo od ženki. U svakom krdu ima između 10–30 slonica. U krdu nema borbe, već se predvodnice smenjuju jedino kada najstarija slonica umre.
Azijski slonovi dnevno pređu od 5 do 10 hiljada kilometara u potrazi za hranom, a hrane se lišćem, plodovima stabala i korom. Iako slonovi nemaju prirodne neprijatelje, osim lavova, koji ponekad love mlade slonove, veliku pretnju za azijske slonove predstavljali su ljudi, koji su ih u prošlosti lovili zbog velikih kljova, a u zemljama u kojima je lov zabranjen su (bili) žrtve krivolova.
Danas se retko viđaju azijski slonovi sa kljovama, baš zato što su selektivno lovljeni mužjaci koji su imali velike kljove.
U Aziji se slonovi koriste kao turističke atrakcije, a mnogo njih je pripitomljavano da bi se koristili u ratu ili kao prevozna sredstva. U tim slučajevima love se mladunci, koji se nakon toga dresiraju i uče zahtevanom ponašanju. Ujedno, mladi slonovi su lovljeni za potrebe cirkusa i zooloških vrtova širom sveta. Danas se procenjuje da ima oko 15.000 pripitomljenih i između 25.000 i 33.000 azijskih slonova u divljini. Na početku XX veka ih je bilo oko 100.000.
Izvor: vegezajednica
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Pavle Đurišić je kao oficir vojske Kraljevine Jugoslavije i istaknuti četnički komandant tokom II svetskog rata igrao značajnu ulogu u nizu vojnih i političkih događaja koji su oblikovali tok rata u Crnoj Gori, Raškoj oblasti i šire. Njegovo delovanje je i danas predmet podeljenih mišljenja u istoriografiji.
Pre par nedelja "Vrt dobre nade" u Beogradu dobio je još jednu prinovu, bebu eland antilope, a ove godine u Beo zoo vrtu mogao bi da bude pravi bebi bum.
Komentari(0)