HAJDUK U SUKNJI I DREVNI RUŽ ZA USNE Čučuk Stana, hrabra ratnica velikog srca
Čučuk Stana je rođena oko 1795. godine. Bila je pismena, što je bilo retko i za muškarce u tom periodu, a za života je ovladala ruskim, poljskim, rumunskim i grčkim jezikom

U Srbiji se s kolena na koleno prenosio recept za ruž, koji je, navodno, koristila Čučuk Stana, kada je zavela Hajduk Veljka. Crvena ljuta papričica se usitni u avanu, zatim se doda med, pokrije laticama ruže i ostavi da odstoji. Tom smesom su devojke mazale usne pre spavanja, da bi ujutru bile pune, crvene i zavodljive.
Priča se da ja Hajduk Veljko ostao bez daha kada je u njegov logor ujahala mlada devojka i prišla sofri za kojom je on sedeo, pitajući ga prkosno: “Gospodaru, zar ovi tvoji momci ne znaju Turke ubijati, već devojačke darove krasti?” Zatim je, mlada lepotica obučena u muško odelo, ispričala da su hajduci Hajduk Veljka, pod izgovorom da sakupljaju pomoć za ustanak, opljačkali kuću njenog oca na Deli Jovanu i uzeli čak i devojačku spremu Stani i njenim sestrama.
Hajduk Veljko je tada naredio da se to čučuk (maloj) Stani vrati njena sprema, a zatim je pred njom prosuo gomilu dukata rekavši joj: “Sad sam te darivao, moja si. ”
Stana se na te njegove reči nije obazirala, već je hitro uzjahala svog konja i vratila se u svoje selo na Deli Jovanu.
Nakon prvog susreta sa Čučuk Stanom, Hajduk Veljko je izgubio glavu za njom. Zatim su počeli da se sastaju u mnogim mestima od Poreča do Sokobanje.
Njen sestić Mihailo Spasojević zabeležio je da je Čučuk Stana počela da se oblači kao dečak još dok se školovala u Beloj Crkvi u Banatu.
– Sve tri kćeri, još dok su male bile, pošalje Plještić u Belu Crkvu, kod tamošnjeg popa, da uče ženski rad. Po želji oca, nosile su tamo muške nemačke haljine, pa su tako nastavile i u zavičaju. Plještić nije do tada imao muškog potomka, najmlađe dete Mihailo, rodilo se mnogo docnije i još je sisalo kada je 1813. godine izbila katastrofa.
U vreme kada se ustanička Srbija rušila, Stana je već tri godine bila Hajduk Veljkova žena. Razlikovala se od njegovih drugih ljubavi, jer je utegnuta u muško odelo, s kuburom i jataganom, jahala uz Veljka u njegove ludo hrabre pohode među Turke.
U odbrani Negotinske krajine od Turaka, Hajduk Veljko i Čučuk Stana borili su se rame uz rame. Svake noći predvodili su konjarnike koji su pravili upade među Turke, nanoseći im gubitke.
– Najposlije mu nestane džebane, osobito taneta i topovskih i puščanih, zato pokupi sva kalajna kandila i kašike i tanjire, te rastopi na puščana taneta. A u topove je, kad su negđe Turci činili juriš, metao najposle i talijere – opisao je Vuk Karadžić poslednju odbranu Negotina.
Hajduk Veljko je poginuo 10. avgusta 1813. godine, a usmrtilo ga je topovsko đule. Komandu je tada preuzela Čučuk Stana. Narodna pesma zabeležila je hrabrost ove male ratnice: “Žena mu se šest dni bi s Turci v Negotin sos njegovi trista vitezi”.
Pošto je četiri puta ranjena, Veljkov brat Milutin naterao ju je da se povuče u Poreč, a zatim preko Dunava.
Potucajući se po izbegličkim karantinima u Banatu, Stana je srela pobratima Hajduk Veljka, grčkog junaka i političara Georgakisa Nikolaua Olimpiosa, poznatog kao kapetan Jorgać.
Čučuk Stana i Mali Đorđije, kako ga jo ona zvala, venčali su se tri godine nakon smrti Hajduk Veljka. Iz tog braka rodilo se troje dece: sinovi Milan i Aleksandar i ćerka Jevrosima.
Georgakis je nastavio da ratuje sa srpskim hajducima protiv Turka u Moldaviji, 1821. su opkoljeni u manastiru Seku i kao Sinđelić i njegovi junaci, digli u vazduh barutanu izginuvši zajedno s Turcima.
Čučuk Stana je imala samo 26 godina kad je opet postala udovica i to sa troje dece. Stariji sin Milan je umro mlad, a Aleksandar se vratio u Srbiju da se bori protiv Turaka. Po jednoj verziji, oženio se u Leskovcu i dobio potomstvo, ali je tragično stradao 1844, godinu dana posle oslobođenja Grčke. Čučuk Stana je umrla u Atini 1849. godine, u bedi, a mnogo kasnije su beogradske novine upoznale srpsku javnost o njenom junaštvu:
– Zna se za grobove njenih sinova, jer su obeleženi krstovima i pločama. Dok joj je kćerka bila živa, znalo se i za Stanin grob, jer je obnavljala grobove braće i majke. Posle njene smrti, zarastao je grob Čučuk Stane i pao u zaborav, jer daleko od Srbije nije imala nikoga od roda, a o njenom patriotizmu i požrtvovanju malo se vodilo računa dok je bila živa.
U Srbiji se s kolena na koleno prenosio recept za ruž, koji je navodno koristila Čučuk Stana kada je zavela Hajduk Veljka. Crvena ljuta papričica se usitni u avanu, zatim se doda med, pokrijte laticama ruže i ostavi da odstoji. Tom smesom su devojke mazale usne pre spavanja, da bi ujutru bile pune, crvene i zavodljive.
Izvor: opanak, niste znali

Lidija Vukićević 1 stvar nikad ne drži na trpezi za Uskrs, po hrišćanstvu to je simbol zla: A verovanje kaže da donosi nesreću u kuću i označava bol
Lidija Vukićević vlro je posvećena pripremama za Vaskrs, te otkriva kako proslavlja najradosniji hrišćanski praznik u svom domu.

Naše bake i deke nikad nisu sadili smokvu blizu kuće: Razlog će vas šokirati - ovo drvo nikako nije poželjno
Bez obzira na to koju nameru imate pri sadnji drveća, važno je da se prethodno posavetujete sa stručnjacima.

Noga ovih ljudi ne sme da kroči na Ostrog: Ova pravila ni za živu glavu ne treba kršiti
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.

Milica je sa 20 godina abortirala i nikom ništa nije rekla: A onda joj se jednog dana javio Sveti Vasilije Ostroški, posle toga nikad više nije bila ista
Milica je doživela pravo čudo na Ostrogu, posle toga više nikad nije bila ista

Otac Srpkinje počinio strašan greh, ona pitala popa da li se gresi prenose na pokolenja: Evo do kog kolena se nasleđuje
"Silno me interesuje koliko mi, kao potomci svojih upokojenih srodnika snosimo odgovornost za njihov greh?", ovim rečima se srpskom svešteniku obratila jedna žena. Ona je detaljno objasnila kakav greh je počinio njen otac i plaši se da li i do kog kolena posledice greha trpi potomstvo.
Komentari(0)