"DUGA PROŠLOST, KRATKA ISTORIJA" Grad između dve reke (VIDEO)
Za obrenovačku opštinu se govori da ima “dugu prošlost, a kratku istoriju”. Sve do 20. veka sam grad smešten između reka Kolubare i Tamnave, nosio je turski naziv – Palež, pod kojim se vodio od početka 18. veka. Žitelji su bili srpski seljaci i turski trgovci i zanatlije.

Pod Austrougarima, sve do 1739. bio je središte Okruga paleškog koji je obuhvatao 73 sela, a stanovništvo su činili uglavnom Nemci, Mađari i Jevreji koji su današnji Obrenovac prozvali Cvajbriken aludirajući na dva mosta koji su preskakali Kolubaru i Tamnavu.
Turski Palež potpuno je spaljen tokom Drugog srpskog ustanka, a knez Miloš Obrenović obnovio je varoš kojoj je nadenuto ime po svom novom ocu.
Opština Obrenovac je 1957. uključena u zajednicu beogradskih opština.
Smena kultura i civilizacija
Krajem paleolita pojavila su se prva ljudska naselja na teritoriji današnje opštine Obrenovac. Pre pet hiljada godina dolaze Neolićani, čija kultura traje oko dve hiljade godina. Njih potiskuju Iliri, nosioci kulture gvožđa, a u 4. veku p.n.e. u Posavini borave Kelti. Rimljani vladaju ovim krajevima početkom I veka p.n.e, a Sloveni ih osvajaju u 9. veku.
U srednjem veku ovim prostorima gazdovalo je više vladara. 10. i 11. vek obeleženi su vlašću Srpske države. U periodu od 1282. do 1319., ovi krajevi nalaze se u sastavu Sremske kraljevine ili Mačvanske banovine, čiji vladar je bio kralj Dragutin Nemanjić. Kao svoje zadužbine, on podiže manastire u Grabovcu i Mislođinu.
Shutterstock
Premeštanje na levu obalu
Obrenovac se danas nalazi na levoj obali Tamnave gde je zapravo premešten nakon spaljivanja 1815. Novi srpski Palež 1836. postaje sresko mesto Sreza posavskog za sva sela sa leve strane Kolubare. U to vreme već je postao varoš koja je okupljala brojne trgovce i zanatlije, a o lepom životu svedočile su brojne kafane koje su otvorene.
Osnovnu školu Palež dobija 1824. godine, a potom se podiže i crkva sagrađena od kamena sa porušenog manastira u Mislođinu čiji je ktitor bio kralj Dragutin. Mesto dobija i poštu 1843.
Uznapredovala varoš, 1859. godine obratila se Knezu Milošu, koji se tada tek vratio na vlast iz ignanstva, sa molbom da Palež prekrsti u Obrenovac. Knez, koji je uživao veliku podršku Paležana, to odobri, a ime ostade do danas.
Shutterstock
Do kraja 19. veka, Obrenovac dobija Zadrugu, prvog lekara i apoteku, Pevačko društvo, Gimnastičko društvo i čak banju 1899. koja će grad proslaviti u celoj državi.
U narednom veku nastavljen je snažan razvoj. Tako Obrenovac dobija telefonsku centralu već 1902. godine, a šest godina kasnije profunkcionisala je i pruga Zabrežje-Obrenovac-Valjevo. Pruga je okuražila razvoj trgovine i zanatstva, a čitav kraj postaje poznati trgovački centar.
Obrenovčani su uspeli da preguraju Prvi svetski rat i sa entuzijazmom nastave dalje napredovanje. Otvaraju prvu gimnaziju 1922, a nedugo zatim 1928. počinje sa radom električna centrala, postavlja se osvetljenje i otvara nova pruga Obrenovac-Beograd.
Zahuktali razvoj Obrenovca zaustavio je novi svetski rat, a u posleratnom dobu ovo mesto je nastavilo put progresa, ali u sasvim drugačijem smeru.
Termoelektrane nova pokretačka snaga
Najveća termoelektrana u Srbiji TE Nikola Tesla izgrađena je u obrenovcu 1956. godine i od tada su dograđivani novi blokovi, a proširivanje i dalje traje. Kompleks se snabdeva niskokaloričnim lignitom iz Kolubarskih površinskih kopova koji se transportuje internom železnicom dužine 30 kilometara. Na godišnjem nivou tuda se preveze 37 miliona tona uglja.
Tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije elektrana je pretrpela velike štete, ali je danas obnovljena.
Slava opštine: Sveta Trojica
Dan opštine: 20. decembar – dan ukaza kneza Miloša Obrenovića kojim je ustanovljen naziv Obrenovac.
Shutterstock
Izvor: 011info

Svi pravimo veliku grešku kada punimo telefon: Stručnjaci upozorili na „pravilo 100%“ koje uništava bateriju
Stručnjaci za mobilne telefone složni su po ovom pitanju

"Nudim svoju glavu i molim da budem streljana ja": Ženi koja je svojim životom branila Dražu, život je loše vratio
Danas, u vreme kada su informacije dostupne na svakom koraku i kada nas samo klik deli od mnogih znanja i novih svetova ipak neki velikani naše istorije i zanimljivi događaji za koje bi mnogi trebalo da znaju - ostaju skriveni.

Slavka Nešić iz Zaječara je preživela udar groma: Dete palo sa kreveta, dever se valjutao po podu, a kad sam digla glavu...
Najbolje je, kaže, zatvoriti prozore i vrata i skloniti se u ugao sobe

Bio je najbogatiji Srbin kog je venčao kralj, a skončao jezivo u crkvi: Njegova žena da bi preživela "prosila" na pijaci
Na pomen prezimena Dunđerski mnogi prvo pomisle na tragičnu ljubavnu priču Lenke i Laze Kostića.

Evo kako da se ponašate ukoliko se sretnete sa medvedom: Jedan postupak može biti koban
Brojnost populacije u samom nacionalnom parku Tara je oko 60-70 medveda, ali procena je da u Srbiji ima oko 120 jedinki
Komentari(0)