Zdrav kao dren, opojan kao rakija: Tajna zaboravljene drenovače
U narodnoj medicini se uzimala na kašičicu, danas je retkost: rakija od drenjina krije moćan ukus i lekovitu simboliku.
Dren – drvo zdravlja u srpskom narodu
Dren nije slučajno stekao posebno mesto u srpskoj narodnoj tradiciji. Njegovi crveni, opori plodovi sazrevaju poslednji, ali su među najotpornijima i najlekovitijima. Od davnina se govorilo: „Zdrav kao dren“, jer se verovalo da dren jača imunitet, čisti krv i „vezuje stomak“. U domaćinstvima istočne i južne Srbije, dren se nije koristio samo za čajeve i džemove, već i za pripremu retke, ali cenjene rakije – drenovače.
Shutterstock
Kako se pravi rakija od drenjina?
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Džem od drenjina – lek i poslastica iz narodne kuhinje
U selima širom Srbije, naročito u brdskim predelima, drenjine su nekada bile dragocen plod – i za zdravlje i za slast na trpezi. Poznate po svom kiselkasto-trpkom ukusu i lekovitim svojstvima, ove crvene bobice vekovima su se koristile u narodnoj medicini, a posebno su cenjene u vidu džema, koji je bio i hrana i prirodan lek.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Džem od drenjina – lek i poslastica iz narodne kuhinje
U selima širom Srbije, naročito u brdskim predelima, drenjine su nekada bile dragocen plod – i za zdravlje i za slast na trpezi. Poznate po svom kiselkasto-trpkom ukusu i lekovitim svojstvima, ove crvene bobice vekovima su se koristile u narodnoj medicini, a posebno su cenjene u vidu džema, koji je bio i hrana i prirodan lek.
Možda vas zanima:
U ovom selu pravi se najstarija čista rakija šljivovica : Radisav je šesta generacija koja čuva tradiciju
U Bajinoj Bašti i okolnim selima ovih dana završava se prvo terensko istraživanje naučnika i istraživača Katedre za antropologiju i etnologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Projekat pod nazivom „Tradicionalna porodična proizvodnja rakije deo kulturnog identiteta Bajine Bašte” ima za cilj da na naučnim temeljima prikaže kako je šljivovica postala običaj, porodična vrednost i deo identiteta ovog kraja.
Džem od drenjina – lek i poslastica iz narodne kuhinje
U selima širom Srbije, naročito u brdskim predelima, drenjine su nekada bile dragocen plod – i za zdravlje i za slast na trpezi. Poznate po svom kiselkasto-trpkom ukusu i lekovitim svojstvima, ove crvene bobice vekovima su se koristile u narodnoj medicini, a posebno su cenjene u vidu džema, koji je bio i hrana i prirodan lek.
Drenovača se pravi isključivo od potpuno zrelih plodova drena, koji se ručno beru krajem leta. Drenjine se peru, blago usitnjavaju, a zatim ostavljaju da vru u zatvorenim sudovima dve do tri nedelje. Nakon fermentacije, komina se peče, najčešće u bakarnim kazanima, s posebnom pažnjom da se ne izgubi specifična aroma. Rakija se potom ostavlja da odleži – najbolje u staklenim balonima, mada neki majstori koriste i drvena burad.
Ukus koji se ne zaboravlja
Drenovača ima nežan miris, blago kiselkast ukus i osvežavajuću notu koja je čini jedinstvenom među voćnim rakijama. Nije agresivna, ali ima karakter.
U prošlosti, u nekim krajevima, davala se ujutru „na kašičicu“ kao lek protiv prehlade, malaksalosti i stomačnih tegoba. Često su je pravile porodice u brdskim krajevima, gde dren prirodno raste – naročito u okolini Zaječara, Knjaževca, Svrljiga i Pirota.
Zaboravljeni zanat, dragocena kap
Danas se drenovača retko nalazi u slobodnoj prodaji. Većinom se pravi za lične potrebe, pa je svaka flaša dragocenost. Neki proizvođači je čuvaju za posebne goste ili važna slavlja. Iako je na ivici zaborava, postoji sve veće interesovanje za autentične, lokalne rakije koje nose priču i tradiciju. Drenovača je upravo to – rakija sa karakterom i korenom.
OVIM ČAJEM OTAC TADEJ IZLEČIO JE SAM SEBE: Sve BOLESTI su nestale kao od šale!
Uprkos svim medicinskim preparatima i banjskom lečenju, otac Tadej je tvrdio da mu nijedan lek nije pomogao kao čaj od crne ribizle
VERUJE SE DA SVETA GORA PRIPADA ŽENI, A EVO ZAŠTO IM JE PRISTUP ZABRANJEN: Ipak ONA je bila tamo iako nogom nije kročila
Svake godine, Svetu Goru posete hiljade turista, muškaraca, žene mogu da kristare oko poluostrva i tako se približe monaškoj republici usred Egejskog mora u koju im je zabranjen pristup, evo zašto
Imao je 25 kada je poslednje pismo poslao jednoj Radmili iz Beograda: Ovako je izgledala jeziva smrt Milutina Bojića
Mladić od čijih nam stihova i danas zastaje knedla u grlu - jedinstveni Milutin Bojić
MRAČNA STRANA GENIJA: Niko nam nije rekao o svim psihičkim padovima i ludim izumima Nikole Tesle
Pre više od sto godina Nikola Tesla je počeo da popravlja stvari koje nisu pokvarene i tako je sve počelo
ASTROLOZI SU PROUČILI NATALNU KARTU NIKOLE TESLE: Bio je neverovatan GENIJE, a jedna zveda imala je poseban uticaj
U nastavku teksta saznajte šta je Nikola Tesla bio u horoskopu i kako je položaj planeta uticao na njegovu genijalnost
Komentari(0)