Kad dan nije samo svetlo: Tajna bele i crne polovine godine
Davno pre nego što su se u selima Srbije poštovali zvanični kalendari, postojala je podela godine koja je bila duboko ukorenjena u svakodnevnom životu. Ljudi su govorili o "belim danima" i "crnim danima", ne misleći na boje, već na ritam života, prirode i svetlosti.
Stari narodni kalendar
Podela godine na "bele" i "crne" dane potiče iz predhrišćanskih verovanja i dugo se održala i nakon dolaska hrišćanstva. "Beli dani" označavali su period svetlosti, buđenja i aktivnosti, dok su "crni dani" označavali tamniji deo godine, zimu, mirovanje i duhovno povlačenje.
Godina se praktično delila na dve velike celine: od Đurđevdana (6. maj) do Mitrovdana (8. novembar) trajali su "beli dani" – vreme obrade zemlje, radova, veselja i putovanja. Od Mitrovdana do Đurđevdana – "crni dani", period kada se povlači u kuću, zima se podnosi u tišini i sve se svede na preživljavanje i duhovnu sabranost.
Vreme svetla i vreme senke
"Beli dani" bili su dani sunca i proleća, počinjali su velikim praznikom svetog Đorđa, koji je u narodnom verovanju otvarao prirodu. "Crni dani" su se vezivali za svetog Dimitrija – zatvaranje prirode, dolazak studeni i mračnih dana.
U selima se ova podela uzimala ozbiljno: svadbe, preslave i vašari gotovo uopšte nisu zakazivani u crnim danima. Započinjanje bilo kakvog većeg posla – gradnje, kupovine stoke, preseljenja – čekalo je belu polovinu godine.
Shutterstock
Zaboravljena mera vremena
Ova podela nije imala veze sa sujeverjem već sa praktičnim ritmom prirode. Dani su se merili radom, svetlom i mogućnošću kretanja. Kada je dan bio kratak, a putevi zavejani, svet se sužavao na ognjište.
U mnogim selima na istoku i jugu Srbije, sve do polovine 20. veka, stariji ljudi nisu brojali mesece, već su govorili: "To beše u bele dane," ili: "Ne ide se tada, crni su dani."
Jedna od narodnih poslovica koja je sačuvana iz tog vremena glasi: „Ne ide se zimi daleko – crni su dani.“ Njome se izražavala i opomena i mudrost – da sve ima svoje vreme.
Tragovi običaja danas
Iako je danas ta podela gotovo nestala iz svakodnevne upotrebe, još uvek se može čuti u narodnim poslovicama i govorima starijih. Pojedina sela i dalje ne zakazuju venčanja zimi, a ponegde se veruje da "crni dani" nisu vreme za putovanja ili velike odluke.
"Beli dan i crni dan" ostali su kao kulturni kod koji podseća na to koliko je život bio povezan sa prirodom. I koliko su ljudi, bez kalendara i sata, znali kada treba stati, a kada krenuti.
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
"Ko ih ima da ih čuva kao zlato" Isplivala fotografija igračaka iz Jugoslavije, za njih je znalo svako dete FOTO
Legendarna igra "Vrti, vrti" samo je jedna od igara koja je mnoge vratila u detinjstvo
Komentari(0)