Da li baštu treba zalivati ujutru ili uveče? Samo jedno je ispravno, a mnogi greše
Evo šta savetuju stručnjaci

Među baštovanima postoje različita mišljenja o tome da li je povrće bolje zalivati ujutru ili uveče, a neki se zaklinju u zalivanje toplom vodom. N1 Slovenija razgovarala je sa stručnjakom za uzgoj povrća, koji kaže da postoji samo jedan tačan odgovor.
Ujutro ili uveče?
„Nema rasprave i ne radi se o tome da svaki baštovan ima svoj put. Svakako je bolje zalivati baštu ujutru nego uveče“, objašnjava za N1 Slovenija Miša Pušenjak, stručnjak za povrtlarstvo i poljoprivredu sa Poljoprivredno-šumarskog instituta u Mariboru. „Ujutro se zemlja hladi, a hladi se i voda (ako se drži u saksijama), što znači manji šok za zemljište i za biljke.
Možda vas zanima:

Baštovanski trik: Uz paradajz posadite 3 sadnice ove biljke i prinos će biti kao nikada pre
Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu.

Trik iskusnih baštovana: Samo 3 struka ove biljke posadite uz paradajz, rađaće kao nikada pre!
Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu. Bosiljak odbija štetočine koje napadaju paradajz, jača otpornost na biljne bolesti i povećava rod paradajza
Možda vas zanima:

Baštovanski trik: Uz paradajz posadite 3 sadnice ove biljke i prinos će biti kao nikada pre
Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu.

Trik iskusnih baštovana: Samo 3 struka ove biljke posadite uz paradajz, rađaće kao nikada pre!
Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu. Bosiljak odbija štetočine koje napadaju paradajz, jača otpornost na biljne bolesti i povećava rod paradajza
Možda vas zanima:

Baštovanski trik: Uz paradajz posadite 3 sadnice ove biljke i prinos će biti kao nikada pre
Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu.

Trik iskusnih baštovana: Samo 3 struka ove biljke posadite uz paradajz, rađaće kao nikada pre!
Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u vrtu. Bosiljak odbija štetočine koje napadaju paradajz, jača otpornost na biljne bolesti i povećava rod paradajza
„Jutarnje navodnjavanje je efikasnije jer biljka upija hranljive materije iz zemlje od jutra do podne (moramo da vodimo računa o suncu, a ne o vremenu pomeranja sata), a sintetiše ih u popodnevnim satima“, dodaje on.
„Nikada ne smemo da zalivamo biljke tokom dana, čak i ako uvenu. Ako ih u to vreme potopite ili zalijete hladnom vodom, može biti pogubno, a lišće ćete izgoreti ako ih vrelog dana prskate hladnom vodom“, kaže Pušenjak, dodajući da su vlažne biljke osetljivije na bolesti i štetočina.
Miša Pušenjak ističe da je navodnjavanje kap po kap mnogo bolje za biljke od zalivanja kantom za zalivanje.
Ako ćemo uveče zalivati biljke, vodu moramo temperirati, savetuje ekspertkinja. „Ako imamo bunar ili drugi izvor hladne vode, tokom dana ostavljamo u odgovarajućoj posudi (najbolje bele da se ne zagreva) u hladu, nikako na suncu. Voda ne sme da bude ni topla ni vruća, ali ne sme da bude ni hladna, negde između 20 i 30 stepeni“, kaže Pušenjak i upozorava da se ne sme zaboraviti crevo u kome voda može i da se jako zagreje. Sipanje ove vruće vode uništilo bi naše napore.
Moramo da sačekamo i da biljke „dođu sebi” pre zalivanja uveče. Nemojte ih zalivati rano uveče, ali svakako sačekajte da temperatura padne ispod 30 stepeni, odnosno tokom toplotnog talasa to može biti tek posle 22 ili 23 sata“, upozorava on.
Biljke koje nikako ne treba zalivati po lišću su plodne biljke – paradajz, paprika, patlidžan, krastavci, bundeve, tikvice… Ali za zelenu salatu i kupus, ako je jako vruće, Pušenjak čak savetuje da ih zalivate i po lišću. Ujutru – jer će ohladiti biljku. „Međutim, pazite da kapi ne budu previše guste“, dodaje on.
Koliko vode nam treba? „Posebno za početnike, dobar trik je da malo kopaju lopatom da vide koliko je duboko došla voda posle zalivanja“, savetuje on i kaže da će mnogi biti iznenađeni koliko se vode potroši u vrelim danima.
Pušenjak ukazuje i na neophodnost malčiranja – voda dosta isparava sa golog zemljišta. Ako ih prekrijemo, na primer, travom ili slamom, prema rečima Miše Pušenjaka, uštedimo i polovinu vode, a malč štiti biljke od prevelikih temperaturnih promena.

MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.

Ovo je najposebnije srpsko selo u kom se rađaju riđa deca: Tvrde da je u njemu kralj Milutin zakopao blago i da sledeći znaci to i dokazuju
Štava – selo gde je vreme stalo, a istorija šapuće kroz kamen i riđu kosu meštana

Potekao iz plemenite srpske porodice, kad je u 12. godini poturčen bližnjima život pretovrio u pakao: Spalio mošti Svetog Save, pa od Boga dobio lekciju
Sinan-paša zaboravio je na svoj korene i činio je sve da unišiti srpski narod

Tvrđava na Avali dignuta u vazduh: Da li je uništen zbog spomenika ili da bi se nešto sakrilo zauvek?
Na najvišem vrhu Avale nekada je stajala srednjovekovna tvrđava Žrnov, koju su Srbi gradili na rimskim temeljima, a kasnije proširili Osmanlije. U septembru 1934. godine, grad je srušen da bi na se na tom mestu podigao Spomenik Neznanom junaku.

Sveštenik otkrio tajnu zagrobnog života: Raj i pakao nisu ono što ste do sada mislili
Ruski sveštenik kaže da se u Svetom pismu raj spominje tri puta, a pakao samo dva, te da s razumevanjem treba da čitamo svaki redak
Komentari(0)