STOGODIŠNJE STABLO Ispod ovog hrasta je kapetan Koča poveo narod u borbu protiv Turaka

Lepote Srbije

20:00

Zanimljivosti 0

Svako mesto ima bar po jedan ovakav hrast, negde ih ima i više i zovu se zapis.

STOGODIŠNJE STABLO Ispod ovog hrasta je kapetan Koča poveo narod u borbu protiv Turaka
Printscreen youtube

Dug period okupacije pod kojom su Srbi živeli presudno su uticali na njihov način života. Pošto su crkve bile porušene, a njihovo obnavljanje je bilo zabranjeno od strane turskog okupatora, okupljanja naroda su bila u šumama na skrovitim mestima, a tu su vršeni i crkveni obredi. Veliko drvo, najčešće hrast, je bilo mesto oko koga se narod okupljao i koji je posebno poštovao. Svako mesto ima bar po jedan ovakav hrast, negde ih ima i više i zovu se zapis.

Zapis je i dan danas stablo koje narod poštuje, a veruje se da će nesreća snaći onog ko ga ošteti ili će se nešto loše desiti selu u kome se nalazi ako bi ga neka prirodna nepogoda oštetila. Pored zapisa prolazi i zastaje seoska litija, a pored njih se u nekim selima podižu krstovi nao spomen obeležja.

Ova stogodišnja stabla su svedoci mnogih istorijskih zbivanja na našim prostorima. U Kočinom Selu, kod Jagodine, koje je do tridesetih godina prošlog veka nosilo ime Panjevac, nalazi se hrast zapis koji je spomenik prirode- Kočin hrast.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

printscreen youtube

Za Kočin hrast se veruje da je star peko 250 godina, visok je 23 metara a prečnik krošnje mu iznosi 40 metara. Legenda kaže da ga je zasadio seoski pandur pre tri veka, a pošto se nalazio pored Velike Morave podignut je bedem koji ga je štitio od poplave.

Ime Kočin hrast ovo ogromno stablo nosi po kapetanu Koči Anđelkoviću, poznatom frajkoru i vođi naroda u borbi protiv Turaka u periodu od 1788-1791, a ispod ovog hrasta je okupljao narod i dizao na oružje.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

BONUS VIDEO:

OSMANLIJE UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

OSMANLIJE UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

Zanimljivosti

10:00

20 april, 2024

Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.

Komentari(0)

Loading