UŠATI ĐOKA Mnogi su prošli pored njega a ne znaju, brojne su teorije ko je bio, jedna je jeziva
Priča o "Ušatom Đoki" kao vampiru je savremeni urbani mit.

Ušati Đoka je zapravo reljef muške osobe koji se nalazi na Kalemegdanu, a priče o tome ko je on bio zapravo, godinama su zbunjivale Beograđane.

Spomenik koji decenijama muči Beograđane je uklesan u kamenu iznad Deferdarove kapije, a muškarac je predstavljen sa izrazito velikim ušima, što je verovatno i kumovalo ovom neobičnom imenu.
Istoričari znaju da je to reljef nastao posle Drugog svetskog rata, dok je među narodom kolalo više verzija o tome ko je on bio.
Neki su tvrdili da je bio jedan od omiljenih uličnih zabavljača na Kalemegdanu. Drugi su bili ubeđeni da je on bio vampir, a novinar Dragan Jakovljević je izgleda otkrio rešenje ove misterije.
Shutterstock
Naime, prema njegovim rečima za Blic, kada je1996. pravio dokumentarnu emisiju "Beogradske priče", na Kalemegdanu je naleteo na amatera skulptora, koji je klesao nešto u kamenu, kada ga je upitao šta radi, skulptor mu je rekao:
- Oživljavam lik u kamenu. Liči li na mene?
Jakovljević je znao da je muškarac amater, kako je vreme prolazilo, zaboravio je kako se gospodin zvao. Ova priča zvuči verodostojno, ipak i danas mnogi veruju da je Ušati Đoka bio vampir.
Godine su prošle, a misterija ušatog lika u kamenu ostala je da zbunjuje prolaznike.

Šta tamnoputa snajka kaže o SRPSKOJ SVADBI
Mešoviti brakovi sve su učestaliji poslednjih godina. Imali smo prilike da vidimo brojne lepotice iz inostranstva koje su ljubav pronašle u Srbiji i sa svojim partnerima ovde nastavili život.

Ramonda serbica – čudesni cvet koji vaskrsava
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

PRINCIP NIJE TAKO IZGLEDAO: Istina o čuvenoj fotografiji
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Komentari(0)