Tešnjar je stari deo grada Valjeva i jedan od njegovih najupečatljivijih simbola. Nalazi se na desnoj obali reke Kolubare, stešnjen između rečnog toka i brda. Ovaj deo grada je danas jedna od retkih orijentalnih celina sačuvanih u Srbiji.
Tešnjar se sastoji od jedne ulice koja prati tok reke Kolubare i nekoliko manjih ulica koje se niz brdo spuštaju ka njoj. Većina kuća u Tešnjaru nastala je u 19. veku, ali uz poštovanje zatečenog stila i prostornog rasporeda.
U trenutku nastanka ovih objekata u njima su se nalazile prodavnice, radionice, trgovački i zanatski magacini, a u prostranim dvorištima iza njih su se nalazile pomoćne građevine, Tešnjar je predstavljao trgovačko-zanatsku četvrt Valjeva, čaršiju.
Tokom vekova, Tešnjar je opstajao i menjale su se građevine i objekti, ali ne i lokacija i prostorni raspored. Značajnije promene nisu doneli ni kasniji vekovi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Iako je početkom 19. veka došlo do novog, privremenog, opadanja Valjeva, to se nije odrazilo na Tešnjar, već na stambeno-administrativni deo naselja na suprotnoj obali Kolubare. Deo naselja na levoj obali reke zamro je i nestao, pretvarajući se u ruševine, a potom u livade i ledine. Međutim, Tešnjar je opstao i celo Valjevo se sabilo u njegove okvire.
Tokom druge polovine 19. veka, Valjevo se našlo u fazi novog uspona, broj stanovnika se naglo povećao, a grad se proširio na levu obalu reke, dok je stara čaršija opstala, sačuvavši stare namene, čak se i produžila dalje niz Kolubaru.
Na ovaj način, konzerviran i zaštićen praktičnim potrebama, Tešnjar je opstao sve do polovine 20. veka. Tada, usled novih tokova razvoja Valjeva, izazvanih naglom industrijalizacijom, Tešnjar je izgubio svoju nekadašnju namenu i značaj u okvirima gradskog života, počevši da naglo propada. Ipak, brigom Valjevaca, Tešnjar je opstao, i poslednjih decenija 20. veka otpočeo je proces njegove restauracije i konzervacije, koji i danas traje.
Tešnjar je danas i turistička atrakcija, a manifestacija Tešnjarske večeri privlači posetioce svojom autentičnom atmosferom i bogatim kulturnim sadržajem.
Tešnjarske večeri se organizuju od 1987. godine, čime su najstariji letnji festival u Valjevu. To je međunarodna kulturna, turističko-privredna manifestacija i smotra pozorišnog i filmskog stvaralaštva, književnika, izdavača, knjižara, vrhunskih autora u oblasti klasičnog i savremenog muzičkog stvaralaštva i ostvarenja u oblasti likovne umetnosti.
NESTVARAN PRIZOR NA OBRONCIMA DIVČIBARA: Taorska vrela izviru iz pećine, ovako nešto se retko viđa (FOTO)
U selu Donji Taor, pogodno tle i kvalitena voda, utiču da u ovo doba godine padine budu prekrivene sremušom
Ova pećina je bila spas srpskom narodu od Turaka: Danas je turistička atrakcija - neverovatan sepeleološki biser
Ova pećina svrstava se u malobrojna paleolitska nalazišta na centralnom Balkanu
Jedna od najlepših pećina u Srbiji za koju malo ko zna: Smatra se pravim čudom prirode, a krasi je Lepa Vlajna FOTO
U neposrednoj blizini nalazi se i pećina Bigar. Postoje pretpostavke da su pećinski kanali jedne i druge povezani, ali o tome nema relevantnih dokaza
Kristalni zidovi i dvorana senki su skriveni duboko u utrobi zemlje: Ova pećina je jedna od najlepših u Srbiji
Do ovih pećina može se stići čamcem
Zahvaljujući ovim ljudima divlje životinje i retke ptice imaju šta da jedu: Hranilište Kašan je za njih je restoran sa 5 zvezdica, važan projekat realizovan ove godine
Udruženje građana „Jadovnik – oaza netaknute prirode“ predstavilo je u Domu kulture u Prijepolju rezultate projekta „Pojilišta za retke i strogo zaštićene vrste divljih životinja“, koji je sproveden od juna do novembra tekuće godine na području hranilišta Kašan na planini Jadovnik.
Komentari(0)