Tešnjar je stari deo grada Valjeva i jedan od njegovih najupečatljivijih simbola. Nalazi se na desnoj obali reke Kolubare, stešnjen između rečnog toka i brda. Ovaj deo grada je danas jedna od retkih orijentalnih celina sačuvanih u Srbiji.
Tešnjar se sastoji od jedne ulice koja prati tok reke Kolubare i nekoliko manjih ulica koje se niz brdo spuštaju ka njoj. Većina kuća u Tešnjaru nastala je u 19. veku, ali uz poštovanje zatečenog stila i prostornog rasporeda.
U trenutku nastanka ovih objekata u njima su se nalazile prodavnice, radionice, trgovački i zanatski magacini, a u prostranim dvorištima iza njih su se nalazile pomoćne građevine, Tešnjar je predstavljao trgovačko-zanatsku četvrt Valjeva, čaršiju.
Tokom vekova, Tešnjar je opstajao i menjale su se građevine i objekti, ali ne i lokacija i prostorni raspored. Značajnije promene nisu doneli ni kasniji vekovi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Iako je početkom 19. veka došlo do novog, privremenog, opadanja Valjeva, to se nije odrazilo na Tešnjar, već na stambeno-administrativni deo naselja na suprotnoj obali Kolubare. Deo naselja na levoj obali reke zamro je i nestao, pretvarajući se u ruševine, a potom u livade i ledine. Međutim, Tešnjar je opstao i celo Valjevo se sabilo u njegove okvire.
Tokom druge polovine 19. veka, Valjevo se našlo u fazi novog uspona, broj stanovnika se naglo povećao, a grad se proširio na levu obalu reke, dok je stara čaršija opstala, sačuvavši stare namene, čak se i produžila dalje niz Kolubaru.
Na ovaj način, konzerviran i zaštićen praktičnim potrebama, Tešnjar je opstao sve do polovine 20. veka. Tada, usled novih tokova razvoja Valjeva, izazvanih naglom industrijalizacijom, Tešnjar je izgubio svoju nekadašnju namenu i značaj u okvirima gradskog života, počevši da naglo propada. Ipak, brigom Valjevaca, Tešnjar je opstao, i poslednjih decenija 20. veka otpočeo je proces njegove restauracije i konzervacije, koji i danas traje.
Tešnjar je danas i turistička atrakcija, a manifestacija Tešnjarske večeri privlači posetioce svojom autentičnom atmosferom i bogatim kulturnim sadržajem.
Tešnjarske večeri se organizuju od 1987. godine, čime su najstariji letnji festival u Valjevu. To je međunarodna kulturna, turističko-privredna manifestacija i smotra pozorišnog i filmskog stvaralaštva, književnika, izdavača, knjižara, vrhunskih autora u oblasti klasičnog i savremenog muzičkog stvaralaštva i ostvarenja u oblasti likovne umetnosti.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)