POTPEĆKA PEĆINA Šan i Čan iz Kine prešli na hiljade kilometara da vide srpsko čudo prirode (FOTO)
Užice - Speleološki biser zapadne Srbije nalazi se 14 kilometara od Užica u severnom delu Drezničke gradine. Potpećka pećina jedinstvena je na Blkanu zbog izuzetno velikog ulaza u obliku potkovice, koji je visok oko 50 metara.
Prema pričama meštana, do Drugog svetskog rata ovde su postojale dve pećine, jednu su Nemci srušili i zatim su se one spojile i nastao je takav jedinstven, impozantan ulaz. Do ulaza vodi 700 stepenika, a onda se ispred vas pruža neslućeno bogatstvo pećinskog nakita. Ipak, da biste do toga došli morate proći kroz - tunel slepih miševa. Ono po čemu je ovaj lokalitet takođe poseban jeste skelet koji se u njoj nalazi.
- Tu se nalaze kosti medveda koje vire iz zemlje i nalaze se duboko unutar ove pećine. Svi se pitamo odkud one tu, pronađene su slučajno prilikom prokopavanja staze do Cvijićeve dvorane. Pretpostavlja se da je kosti medveda donela reka i da su ovde već stotinama godina, kazao je za turistički vodič Željko Matijević.
Reka za koju se pretpostavlja da je donela kosti stare životinje naziva se Petnica koja izvire u donjem toku pećinskog jezera.
Možda vas zanima:
Ova tri srpska mesta najlepša su u jesen: Savršene ideje za izlet u prirodi! (FOTO)
Jesen obožavamo zbog predivnih boja kojima se priroda igra kreirajući najlepše prizore koje ljudsko oko može da vidi, ali i zbog gradova koji se baš u jesen nekako "probude", dobiju sasvim novu notu i pružaju najveće uživanje.
Da li ste čuli za srpski Amazon? Priroda je netaknuta, ovo je raj za avanturiste (VIDEO)
Ovaj predeo je poznat po tzv. „kotlovima“ koji su nastali zadržavanjem vode i njenim kružnim kretanjem
Možda vas zanima:
Ova tri srpska mesta najlepša su u jesen: Savršene ideje za izlet u prirodi! (FOTO)
Jesen obožavamo zbog predivnih boja kojima se priroda igra kreirajući najlepše prizore koje ljudsko oko može da vidi, ali i zbog gradova koji se baš u jesen nekako "probude", dobiju sasvim novu notu i pružaju najveće uživanje.
Da li ste čuli za srpski Amazon? Priroda je netaknuta, ovo je raj za avanturiste (VIDEO)
Ovaj predeo je poznat po tzv. „kotlovima“ koji su nastali zadržavanjem vode i njenim kružnim kretanjem
Možda vas zanima:
Ova tri srpska mesta najlepša su u jesen: Savršene ideje za izlet u prirodi! (FOTO)
Jesen obožavamo zbog predivnih boja kojima se priroda igra kreirajući najlepše prizore koje ljudsko oko može da vidi, ali i zbog gradova koji se baš u jesen nekako "probude", dobiju sasvim novu notu i pružaju najveće uživanje.
Da li ste čuli za srpski Amazon? Priroda je netaknuta, ovo je raj za avanturiste (VIDEO)
Ovaj predeo je poznat po tzv. „kotlovima“ koji su nastali zadržavanjem vode i njenim kružnim kretanjem
Ona tokom čitave godine nema stalan tok i ona će za oko mesec dana u potpunosti da presuši u gornjem delu svog toga, ali tokom čitave godine u donjem delu toka ne presušuje nikada iz razloga što iz sela Drženik koji je udaljeno nekoliko kilometara južno od sela Potpeć, kreće da teče jedna reka ponornica i ona svoj tok završava u donjem delu pećine gde se preliva i formira jezero, kada je visok priliv vode ona izvire na nekoliko mesta u ovom selu, zbog toga kažemo da ova reka Petnica u donjem delu nikada ne presušuje, dodaje Željko.
Potpećku pećinu je početkom 20 veka istraživao Jovan Cvijić. Procenjuje se da je duga oko 10 kilometara, a za posetu je dostupno prvih 550 metara. Podeljena je na četiri dela - dvoranu pod kupolom, dvoranu zmajeva, Cvijićevu i zatim dvoranu Snežana i sedam patuljaka. Speleolozi su ovde bili jako inspirisani u davanju imena za pećinkse ukrase, tako da samo u Potpećkoj pećini možemo videti - palmu u saksiji, čika Ljubu i njegove mačke, bebu koja puzi, čeljusti krokodila, kamene zmajeve, sove. Zbog njene lepote upravo u Zapadnu Srbiju dolazi i veiki broj turista iz Kine.
- Pronašli smo dosta zanimljivih infomacija o Srbiji na internetu o mestima koja su najbolja za posetioce, i medju prvima je bila ova velika pećina. Čitali smo da u njoj imaju kosti medveda, ali ne samo to već i mnogo pećinskog nakita ali i mesta unutar pećine gde se ljudi mole. Ovo je za nas prava avantura zbog koje ćemo ponovo doći u ovu pećinu koja je stvarno remek delo prirode. Jako nam je zanimljvo što je ulaz u pećinu ogroman, ima previše stepenika, i na samom ulazu kada gledate iznutra videdećete oblik mamuta, dok, ako dublje zavirite u pećinu, videćete kosti medveda i mnogi drugi nakit koji je ovde čuvan vekovima - kazali su, turisti Šan Haj i Čan Loki iz Kine.
Najniže dvorane pećine su provereno lekovite jer imaju svojstva prirodne hiperbarične komore u kojoj se koncentracija kiseonika kreće čak od 33 do 40 odsto. Gosti ne zaobilaze da posete hiperbaričnu komoru, a mnogi od njih kažu da se u tom mestu lakše i drugačije diše. Ulazili su astmatičari koji kažu da su jedino ovde prodisali punim plućima.
(RINA)
Pročitajte još:
Oaza mira, lepote i prirodnog bogatstva u srcu Srbije: Skriveno izletište idealno je za vikend odmor (VIDEO)
Nadomak Paraćina nalazi se izletište Grza
Srpska planina koju Đoković obožava krije neverovatne bisere prirode: Posebna je livada koju ne smete gaziti (FOTO)
Rezervat Crveni potok nalazi se na visoravni Mitrovac, a ime je dobio po tome što se voda preliva preko zemlje crvenice, pa ceo predeo dobija upravo tu boju
Ova banja na jugu Srbije je jedna od najlepših: Netaknuta priroda, spa centar – odmor kakav samo može da se poželi
Srbija je bogata mnogim banjama koje pružaku idealan odmor mnogim turistima, a među njima je i Ribarska banja.
Ovu srpsku planinu Đoković obožava: Ona krije neverovatne bisere prirode, da li ste čuli za Crveni potok
Jedna od najlepših i najposećenijih srpskih planina na svojoj teritoriji krije i 17 specifičnih rezervata prirode koji se prostiru na 3.323 hektara, a jedan od najstarijih koji je pod prvim stepenom zaštitite, jeste rezervat Crveni potok.
BISER SRPSKE SVETE GORE Manastir Sretenje je bio utočište Svetom Justinu, a danas se u njemu čuvaju ove vrednosti
Smešten na desnoj strani Zapadne Morave, ispod samog vrha Ovčara manastir Sretenje velika je pravoslavna svetinja. I
Komentari(0)