DRAGULJ ZAPADNE SRBIJE Jezero koje je nastalo na neobičan način, skriveno je, a pleni nestvarnom lepotom (FOTO)
Zbog svoje lepote i specifičnosti bilo je meta mnogih ljubitelja lepog kadra, pa su slike sa ovog lokaliteta obišle kako Srbiju, tako i svet.

Zapadna Srbija prepuna je fantastičnih prirodnih predela i kad mislite da ste baš sve videli, ona vas uvek iznenadi.
Možda vas zanima:

Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:

Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:

Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Stvoreno delom ljudskom rukom i delom višom silom, na 1.000 metara nadmorske visine i udaljeno 300 metara od magistralnog puta koji od Zlatibora vodi ka Novoj Varoši, smestilo se jedinstveno Tavničko jezero. Zbog svoje lepote i specifičnosti bilo je meta mnogih ljubitelja lepog kadra, pa su slike sa ovog lokaliteta obišle kako Srbiju, tako i svet.
„Predstavlja svojevrsnu granicu između Zlatibora i Zlatara i nalazi se na najvećom plininskom masivu Zlatibora poznatom pod imenom Murtenica. Nastanak jezera je poprilično neobičan, jer se pojavilo sasvim slučajno. Pre tridesetak godina ovde su vršene iskopavanja magnezita i nalazio se rudnik. Kad su ona završena u zemlji je ostala rupa a podzemne vode i planiski zlatiborski potoci su napunili ovaj prostor“, rekla je za Rinu Milica Popović iz TO Zlatar.
FOTO:RINA/Tavničko jezero
Okruženo pravim četinarskim gorostasima koji se u vodi ogledaju, jezero tokom čitave godine ima fenomenalnu tirkiznu boju, pa se na taj način stvaraju nestvarni prizori koji podsećaju na neke daleke destinacije. Podjednako je privlačno i leti i zimi. I dok se tokom vrelih dana posetioci kupaju, u hladnim mesecima Tavničko jezero bilo je pravi izazov za ronioce koji su odlučili da razbiju led i urone u njegove dubine.
„Do jezera je teži prilaz, ali svaki uloženi trud maksimalno se isplati. Okružuju ga okomite litice, a u njemu dozvoljeno kupanje. Planinska voda je veoma čista, kupačima pogoduje i to što nema talasa i voda je veoma topla. Zahvljajući društevnim mrežama može se primetiti da sve više ljudi zna za ovaj lokalite i dođu da provere da li je toliko lepo i uživo, ali još je lepše“, kaže Popovićeva.
Jezero je skromnih dimenzija, širine 40 i dužine oko 70 metara, a najviša izmerena dubina je osam metara. Iako ne tako veliko, pravi je dragulj zlatiborsko-zlatarskog kraja. Tavničko jezero je udaljeno od centra Zlatibora oko 24 kilometra i nalazi se na teritoriji mesne zajednice Dragalica, koja pripada opštini Nova Varoš. Meštani su se potrudili da jezero bude i poribljeno, pa su neki primerci riba doneti čak i iz Vojvodine. Ipak, ribolov nije dozvoljen jer je broj riba u jezeru veoma mali.

Ova banja je pravi biser Srbije: Bogata prirodom i lekovitom vodom, a cena noćenja ne može biti jeftinija
Vode Jošaničke Banje mogu da se koriste kod lečenja reumatskih oboljenja

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

VELIKI KINESKI ZID SRBIJE: Da li je Golubačka tvrđava zaista izgrađena po uzoru na Istok i kakvu tajnu krije "kapija" Dunava
Golubačka tvrđava, najimpozantnije utvrđenje na Dunavu, smatra se čudom srednjovekovne arhitekture. Otkrivamo zašto je njena gradnja toliko neobična, kako njene kule podsećaju na daleki Istok i kakvu tajnu krije čuvena "kapija" Đerdapske klisure.
OVO JE JEDAN OD NAJLEPŠIH MANASTIRA NA FRUŠKOJ GORI: Zovu ga i Srpska Sveta gora, a evo šta se u njemu DEŠAVA!
Uzani putevi, sela i polja na mestu nekadašnjeg Panonskog mora, oivičeni su najznačajnijim duhovnim lukama, koje čuvaju istoriju od zaborava

CRNO OGLEDALO ISTOKA: Jezero gde se utopilo više ribolovaca i zašto lokalci izbegavaju da plivaju
Borsko jezero na istoku Srbije važi za turistički dragulj, ali iza njegove bistre vode krije se mračna priča o nesrećama i legendama. Otkrivamo zašto ovo veštačko jezero, stvoreno na mestu rudnika, ima reputaciju opasnog mesta koje iznenada "vuče" kupače i kako je njegova prošlost dovela do misterije.
Komentari(0)