Nekada nepoznata jama, sad atrakcija: Najveća pećina u Srbiji slavi 60 godina od otkrivanja
Resavska pećina proslavila je dva važna datuma - 60 godina od otkrivanja i pola veka od otvaranja za turiste. Najveća pećina u Srbiji samo je jedna od atrakcija, zbog koje oko 100 hiljada turista godišnje poseti Despotovac. Ipak, ovaj kraj tek treba da razvije svoju turističku ponudu, a nadležni se nadaju da bi izgradnja puteva dovela nove goste.
Kada je 1962. godine otkrivena Resavska pećina, ubrzo se u nju zajedno sa speleolozima spustila i kamera naše televizije. Tada smo prvi put snimili nekada nepoznatu jamu, a danas najveću i najposećeniju pećinu Srbije.
„Zadnjih 10-15 godina možemo da kažemo da postoji tendencija rasta i da uvek brojimo oko 50-60.000 posetilaca. Resavska pećina je postala i turistička destinacija, i dovela je do izgradnje samog puta do Resavske pećine, i poboljšanja infrastrukutre i samog uzdizanja opštine Despotovac i turizma u Gornjoj Resavi“, naglašava Slobodan Milošević, šumarski inženjer u JP "Srbija šume".
U Gornjoj Resavi turisti tek otkrivaju netaknutu prirodu, vodopade, pećine, i najveću prašumu koja se prostire na čak 37 hektara.
Možda vas zanima:
ZA MNOGE JE NAJLEPŠA U SRBIJI Da li ste do sada posetili Divljakovačku pećinu, ako niste onda to morate učiniti što pre - evo i zašto (FOTO)
Smatra se da je nastala usled dejstva erozije, te da je vodotok koji je u davna vremena postojao na području Divljakovačke uvale zaslužan za njen nastanak. Uprkos tome, u Resavskoj pećini ne postoji danas nikakav vodotok, ni stalni, ni povremeni.
NEKADA JE BILA SAMO JAMA U ovoj pećini je netaknuta priroda stara bar 250 godina
Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara
Možda vas zanima:
ZA MNOGE JE NAJLEPŠA U SRBIJI Da li ste do sada posetili Divljakovačku pećinu, ako niste onda to morate učiniti što pre - evo i zašto (FOTO)
Smatra se da je nastala usled dejstva erozije, te da je vodotok koji je u davna vremena postojao na području Divljakovačke uvale zaslužan za njen nastanak. Uprkos tome, u Resavskoj pećini ne postoji danas nikakav vodotok, ni stalni, ni povremeni.
NEKADA JE BILA SAMO JAMA U ovoj pećini je netaknuta priroda stara bar 250 godina
Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara
Možda vas zanima:
ZA MNOGE JE NAJLEPŠA U SRBIJI Da li ste do sada posetili Divljakovačku pećinu, ako niste onda to morate učiniti što pre - evo i zašto (FOTO)
Smatra se da je nastala usled dejstva erozije, te da je vodotok koji je u davna vremena postojao na području Divljakovačke uvale zaslužan za njen nastanak. Uprkos tome, u Resavskoj pećini ne postoji danas nikakav vodotok, ni stalni, ni povremeni.
NEKADA JE BILA SAMO JAMA U ovoj pećini je netaknuta priroda stara bar 250 godina
Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara
Vinatovača je jedna od najstarijih prašuma u Srbiji, a za nju kažu da je samo za istinske ljubitelje prirode. U blizini nema naseljenih mesta, a od Despotovca dovde je deli 32 kilometra puta od čega čak 17 makadama. Međutim, u Vinatovaču je zabranjeno ući i ovo je jedina tačka dokle je televizijska ekipa mogla da stigne.
"Ovde stvarno nije taknuta priroda sigurno 250 godina. Stabla su velikih dimenzija, visina je čak i preko 40 metara. Ovo je po smesi čista šuma, i samo bukvi ima na ovom zaštićenom području", navodi Milošević.
Područje Resave i manastira Manasija, turizam vide kao razvojnu šansu. Iz opštine poručuju da znaju šta im sve nedostaje da tu priliku iskoriste.
"Smeštajni kapaciteti, prilazni putevi, nadamo se Voždu Karađorđu, brzoj saobraćajnici, auto-putu koji ide ka nama, nadamo se da će taj put dodatno da približi naše sadržaje potencijalnim posetiocima", ističe Nenad Jovanović, zamenik predsednika Opštine Despotovac.
Opština Despotovac po površini je među pet najvećih u Srbiji, a naseljena je tek trećina njene teritorije. U njoj živi oko 20 hiljada ljudi. Meštani veruju da je njihov kraj nepravedno zapostavljen i nadaju se da bolji turistički dani za Resavsku dolinu tek predstoje.
(RTS)
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Komentari(0)