Nekada nepoznata jama, sad atrakcija: Najveća pećina u Srbiji slavi 60 godina od otkrivanja
Resavska pećina proslavila je dva važna datuma - 60 godina od otkrivanja i pola veka od otvaranja za turiste. Najveća pećina u Srbiji samo je jedna od atrakcija, zbog koje oko 100 hiljada turista godišnje poseti Despotovac. Ipak, ovaj kraj tek treba da razvije svoju turističku ponudu, a nadležni se nadaju da bi izgradnja puteva dovela nove goste.
Kada je 1962. godine otkrivena Resavska pećina, ubrzo se u nju zajedno sa speleolozima spustila i kamera naše televizije. Tada smo prvi put snimili nekada nepoznatu jamu, a danas najveću i najposećeniju pećinu Srbije.
„Zadnjih 10-15 godina možemo da kažemo da postoji tendencija rasta i da uvek brojimo oko 50-60.000 posetilaca. Resavska pećina je postala i turistička destinacija, i dovela je do izgradnje samog puta do Resavske pećine, i poboljšanja infrastrukutre i samog uzdizanja opštine Despotovac i turizma u Gornjoj Resavi“, naglašava Slobodan Milošević, šumarski inženjer u JP "Srbija šume".
U Gornjoj Resavi turisti tek otkrivaju netaknutu prirodu, vodopade, pećine, i najveću prašumu koja se prostire na čak 37 hektara.
Možda vas zanima:
ZA MNOGE JE NAJLEPŠA U SRBIJI Da li ste do sada posetili Divljakovačku pećinu, ako niste onda to morate učiniti što pre - evo i zašto (FOTO)
Smatra se da je nastala usled dejstva erozije, te da je vodotok koji je u davna vremena postojao na području Divljakovačke uvale zaslužan za njen nastanak. Uprkos tome, u Resavskoj pećini ne postoji danas nikakav vodotok, ni stalni, ni povremeni.
NEKADA JE BILA SAMO JAMA U ovoj pećini je netaknuta priroda stara bar 250 godina
Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara
Možda vas zanima:
ZA MNOGE JE NAJLEPŠA U SRBIJI Da li ste do sada posetili Divljakovačku pećinu, ako niste onda to morate učiniti što pre - evo i zašto (FOTO)
Smatra se da je nastala usled dejstva erozije, te da je vodotok koji je u davna vremena postojao na području Divljakovačke uvale zaslužan za njen nastanak. Uprkos tome, u Resavskoj pećini ne postoji danas nikakav vodotok, ni stalni, ni povremeni.
NEKADA JE BILA SAMO JAMA U ovoj pećini je netaknuta priroda stara bar 250 godina
Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara
Možda vas zanima:
ZA MNOGE JE NAJLEPŠA U SRBIJI Da li ste do sada posetili Divljakovačku pećinu, ako niste onda to morate učiniti što pre - evo i zašto (FOTO)
Smatra se da je nastala usled dejstva erozije, te da je vodotok koji je u davna vremena postojao na području Divljakovačke uvale zaslužan za njen nastanak. Uprkos tome, u Resavskoj pećini ne postoji danas nikakav vodotok, ni stalni, ni povremeni.
NEKADA JE BILA SAMO JAMA U ovoj pećini je netaknuta priroda stara bar 250 godina
Resavska pećina ima status zaštićenog spomenika prirode, uključujući i neposrednu okolinu površine 11 hektara
Vinatovača je jedna od najstarijih prašuma u Srbiji, a za nju kažu da je samo za istinske ljubitelje prirode. U blizini nema naseljenih mesta, a od Despotovca dovde je deli 32 kilometra puta od čega čak 17 makadama. Međutim, u Vinatovaču je zabranjeno ući i ovo je jedina tačka dokle je televizijska ekipa mogla da stigne.
"Ovde stvarno nije taknuta priroda sigurno 250 godina. Stabla su velikih dimenzija, visina je čak i preko 40 metara. Ovo je po smesi čista šuma, i samo bukvi ima na ovom zaštićenom području", navodi Milošević.
Područje Resave i manastira Manasija, turizam vide kao razvojnu šansu. Iz opštine poručuju da znaju šta im sve nedostaje da tu priliku iskoriste.
"Smeštajni kapaciteti, prilazni putevi, nadamo se Voždu Karađorđu, brzoj saobraćajnici, auto-putu koji ide ka nama, nadamo se da će taj put dodatno da približi naše sadržaje potencijalnim posetiocima", ističe Nenad Jovanović, zamenik predsednika Opštine Despotovac.
Opština Despotovac po površini je među pet najvećih u Srbiji, a naseljena je tek trećina njene teritorije. U njoj živi oko 20 hiljada ljudi. Meštani veruju da je njihov kraj nepravedno zapostavljen i nadaju se da bolji turistički dani za Resavsku dolinu tek predstoje.
(RTS)
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Raj za živce, najstarije lečilište, lekovito blato! Za ove banje retko koji Srbin zna, a spas je kod mnogih bolesti
Nisu poznate, a pružaju potpunu relaksaciju, leče razne boljke, mada nisu sve u dobrom stanju
KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.
Komentari(0)