Najlepši dvorci Vojvodine: U jednom tvrde da još viđaju duh žene s dugom plavom kosom
Ne treba da idete daleko da biste osetili romantiku prošlih vremena i duh raskoši u kojoj su živele plemićke porodice - dovoljno je da krenete u jednu vožnju po Vojvodini.
Mnogima je prva asocijacija Fantast dvorac Dunđerskih, ali po Vojvodini je „rasuto“ više od šezdeset veličanstvenih dvoraca i vila. Neki su nažalost odavno prepušteni vremenu, a među svojim zidinama čuvaju legende o plemićkim porodicama, balovima, velikim ljubavima i velikim tragedijama. Sajt Dvorci.info daje mapu dvoraca i vila koje putovanje Vojvodinom čine bajkovitijim, a mi vam predstavljamo još neke od najlepših i najpoznatijih.
Dvorac Špicerovih, Beočin
Dvorac Špicerovih je izgrađen 1892. po projektu Steindala Imrea, a Ede Špicer bio je jedan od vlasnika Beočinske fabrike cementa. U arhitektonskom kulturnom nasleđu Vojvodine ovo zdanje predstavlja jedinstven primer eklektične arhitekture – zastupljeni su stilovi od romantike, gotike, preko renesanse i baroka, do jugendstila, art nuvoa i secesije. Dugo je napušten, poprilično raspadnut, zatvoren za javnost i slučajnim prolaznicima više će ličiti na kuću duhova nego na dvorac. Međutim, čak i kao ruina, u detaljima nudi fantastično svedočanstvo svog nekadašnjeg sjaja.
Shutterstock
Dvorac Kapetanovo, kod Starog Leca
Kapetanovo je 1904. godine sagradio župan Botka Bela po uzoru na srednjevekovne građevine. A ubrzo je u njegove zidine udahnuta i legenda o plavom pramenu. Po njoj je vlasnik dvorca imao dve ljubavi – svoju prelepu suprugu Emu i kocku, kojoj nije mogao da se odupre. Kada je zbog druge izgubio dvorac, Ema se popela na najvišu kulu, polila benzinom i zapalila. Od nje nije ostao čak ni pepeo, samo jedan plavi pramen kose koji i danas, priča se, lebdi oko zamka… Legenda kaže da se svakog drugog avgusta, na svetog Iliju, noću pojavljuje u jednoj od soba zamka senka žene sa dugom plavom kosom koja gleda u banatsku ravnicu, a kada kose travu oko zamka, na kosama i grabljama se umesto trave ponekad nađe pramen plave kose.
Shutterstock
Dvorac Ilion, Sremski Karlovci
Palata barona Rajačića građena je u prvoj polovini 19. veka, a današnji izgled dobila je 1920. godine. Na kolskoj kapiji nalazi se prepoznatljivi grb Rajačića, a iznad srednjeg prozora na spratu u središnjem delu piše: Ilion. U dvorištu dvorca se nalazi česma Patrijarhovac, posvećena Bogojavljenju, a izgrađena je 1864. godine. Danas je zgrada Gradski muzej Sremskih Karlovaca sa etnološkom zbirkom predmeta, sobom i kuhinjom s kraja 19. veka.
Dvorac Stratimirovića/Dunđerskih, Kulpin
Kompleks od dva dvorca klasicističkog stila sagrađen je za porodicu Stratimirović, koja je bila vlasnik 120 godina, da bi ga početkom 20. veka kupio Lazar Dunđerski. Veliki dvorac izgrađen je početkom 19. veka, ali izgled dvorca pre rekonstrukcije 1912. godine nije sasvim poznat i nema poznatih podataka o projektantu i graditeljima. Mali dvorac je prizemna vila izgrađena krajem 18. veka i sačuana u izvornom obliku. Kompleks sa oba dvorca, parkom i ukrasnom ogradom je 1970. godine, zaštićen kao kulturno dobro. U velikom dvorcu danas je Poljoprivredni muzej, sa rodoslovima porodica Stratimirović i Dunđerski.
Shutterstock
Vladičanski dvor, Vršac
Dvor vladike banatskog je najstariji vladičanski dvor Srpske pravoslavne crkve i jedini ove namene iz razdoblja baroka. Izgrađen je između 1750. i 1757. godine, dok je vladika bio Jovan Georgijević. Posebnu vrednost čine kapela iz 18. veka i izvanredan barokni ikonostas, dok je ekskluzivitet dvorske galerije Vatinsko jevanđelje iz druge polovine 16 veka.
Shutterstock
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Odavde puca nestvaran pogled na pola Srbije: Prelepe slike sa vidikovca na Kablaru - željno se iščekuje otvaranje staklenog čuda
Željno se iščekuje otvaranje spektakularnog vidikovca na Kablaru, koji će biti jedini sky walk u Srbiji. Po slikama sa lica mesta već je očigledno da će to biti jedan od najlepših vidikovaca na Balkanu, a fotografije iz ovog dela Srbije obilaziće svet.
Zlatibor postaje srpski Saint Moritz: Luksuzni hotel gradi se na srpskoj planini a postoji samo još jedan takav u državi - stižu nova radna mesta i svetski gosti
Planina Zlatibor postaje sve prepoznatljivija kada su svetski investitori u pitanju, a u prilog tome najbolje govori činjenica da hoteli iz najluksuznijih grupacija grade svoje objekte na ovoj popularnoj srpskoj destinaciji. Sada je potpisivanjem ugovora ozvaničen i dolazak luksuznog hotelskog brenda Crowne Plaza koji je prepoznatljiv na svetskom tržištu po visokom standardu smeštaja i usluge.
Komentari(0)