Oaza mira i tišine: Ova banja spada u red sa najvećim šumskim pojasom u Evropi VIDEO

Teodora Tojagić

12:00

Turizam 0

Brestovačka Banja, popularna turistička destinacija Borskog okruga, nalazi u živopisnom planinskom okruženju na krajnjem istoku Srbije

Oaza mira i tišine: Ova banja spada u red sa najvećim šumskim pojasom u Evropi VIDEO
Foto: Rina

Ovaj biser banjskog turizma u Srbiji, ušuškan je u bujno zelenilo koje pokriva gotovo 90 hektara, zbog toga spada u banje sa najvećim šumskim pojasom u Evropi.

Istorija Brestovačke Banje

Banja je dobila ime po obližnjem selu Brestovac, od kojeg je udaljena svega četiri kilometara severozapadno.

Ova banja važi za jednu od najstarijih u Srbiji. Blagotvornost ovih voda koristili su Rimljani i Vizantijci, koji su ovde tražili spas i okrepljenje nakon mučnih borbi, ali ujedno i za oporavak vojnika nakon teških povreda. Ipak, svoj procvat banja je doživela za vreme Miloša Obrenovića.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Period vladavine Miloša Obrenovića ostaće upamćen kao zlatno doba Brestovačke Banje, jer su tada izgrađeni značajni objekti, koji predstavljaju kulturno dobro pod zaštitom države, među njima svakako se izdvajaju tursko kupаtilo, konаk knezа Milošа, dvorаc kneza Aleksаndrа Kаrаđorđevićа, kao i ugostiteljski objekat "Izletnik“.

Poznato je da je on zahtevao da se rade hemijske analize svih lekovitih voda kako bi utvrdio koje od njih to zapravo jesu, a zatim je radio na razvoju tih područja.

Na predlog Miloša Obrenovića, Baron Herder izvršio stručne hemijske analize potvrđena su izrazita lekovita svojstva voda Brestovačke Banje, i uporedili su ih sa nadaleko čuvenim izvorima, poznatih prirodnih lečilišta u Tirolu i Švajcarskoj. Prvi objekat koji je tada podignut bio je konak za Miloša Obrenovića, koji i dan danas postoji i jedan je od značajnijih kulturno-istorijskih spomenika.

Mileševa

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu

Turizam

19:00

15 oktobar, 2025

Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

Komentari(0)

Loading