Najinteresantnija crkva brvnara krije se u Šumadiji: NEVEROVATNA ARHITEKTONSKA ZANIMLJIVOST odoleva zubu vremena
Crkva brvnara u Darosavi kod Aranđelovca predstavlja jednu od najvećih crkava ove vrste u Srbiji i kao takva utvrđena je za nepokretno kulturno dobro-spomenik kulture.
Nedaleko od Aranđelovca, u selu Darosavi, u isprepletanim brežuljcima, blagim padinama, šumovitim kosama i uzanim ravnicama, smeštena je crkva brvnara posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu. Iako naizgled jednostavne arhitekture, skromnog izgleda ova crkva je svedok prošlih vremena.
Zbog mesta na kom se nalazi i tradicije duge skoro dva veka, crkva za stanovnike Darosave ima simboličnu vrednost. U njoj se okupljaju određenim praznicima i tada održavaju mise, liturgije i pričesti, u cilju očuvanja pravoslavlja.
Omeđena duhom pravoslavlja u netaknutoj prirodi, crkva je sagrađena tridesetih godina XIX veka i delimično je sačuvala svoju autentičnost. Njen značaj nije samo u arhitektonskoj vrednosti, već i u istorijskoj i umetničkoj, i to kao izuzetnog spomenika srpske narodne umetnosti sa početka XIX veka.
Možda vas zanima:
ZAŠTO CRKVA SAŽALJEVA BOGATAŠE: Sveti Nikolaj Velimirović je jednom rekao mudrost o njima koja se još uvek prepričava
Vladika Nikolaj je govorio da Crkva sažaljenjem gleda na bogataše, tražeći čoveka u njima, a ne bogatstvo, i podstiče darivanje i duhovni rast.
Predrag hteo da oženi trudnicu u crkvi, ovakav je bio odgovor sveštenika
Momak iz Srbije, Predrag, poželeo je da se venča u crkvi sa svojom trudnom devojkom, ali nije bio siguran da li je takvo venčanje dozvoljeno.
Možda vas zanima:
ZAŠTO CRKVA SAŽALJEVA BOGATAŠE: Sveti Nikolaj Velimirović je jednom rekao mudrost o njima koja se još uvek prepričava
Vladika Nikolaj je govorio da Crkva sažaljenjem gleda na bogataše, tražeći čoveka u njima, a ne bogatstvo, i podstiče darivanje i duhovni rast.
Predrag hteo da oženi trudnicu u crkvi, ovakav je bio odgovor sveštenika
Momak iz Srbije, Predrag, poželeo je da se venča u crkvi sa svojom trudnom devojkom, ali nije bio siguran da li je takvo venčanje dozvoljeno.
Možda vas zanima:
ZAŠTO CRKVA SAŽALJEVA BOGATAŠE: Sveti Nikolaj Velimirović je jednom rekao mudrost o njima koja se još uvek prepričava
Vladika Nikolaj je govorio da Crkva sažaljenjem gleda na bogataše, tražeći čoveka u njima, a ne bogatstvo, i podstiče darivanje i duhovni rast.
Predrag hteo da oženi trudnicu u crkvi, ovakav je bio odgovor sveštenika
Momak iz Srbije, Predrag, poželeo je da se venča u crkvi sa svojom trudnom devojkom, ali nije bio siguran da li je takvo venčanje dozvoljeno.
Istorijat Crkve brvnare u Darosavi
Možda vas zanima:
ZAŠTO CRKVA SAŽALJEVA BOGATAŠE: Sveti Nikolaj Velimirović je jednom rekao mudrost o njima koja se još uvek prepričava
Vladika Nikolaj je govorio da Crkva sažaljenjem gleda na bogataše, tražeći čoveka u njima, a ne bogatstvo, i podstiče darivanje i duhovni rast.
Predrag hteo da oženi trudnicu u crkvi, ovakav je bio odgovor sveštenika
Momak iz Srbije, Predrag, poželeo je da se venča u crkvi sa svojom trudnom devojkom, ali nije bio siguran da li je takvo venčanje dozvoljeno.
Možda vas zanima:
ZAŠTO CRKVA SAŽALJEVA BOGATAŠE: Sveti Nikolaj Velimirović je jednom rekao mudrost o njima koja se još uvek prepričava
Vladika Nikolaj je govorio da Crkva sažaljenjem gleda na bogataše, tražeći čoveka u njima, a ne bogatstvo, i podstiče darivanje i duhovni rast.
Predrag hteo da oženi trudnicu u crkvi, ovakav je bio odgovor sveštenika
Momak iz Srbije, Predrag, poželeo je da se venča u crkvi sa svojom trudnom devojkom, ali nije bio siguran da li je takvo venčanje dozvoljeno.
Prema predanju Turci dozvoljavali da se crkva sagradi u selu, ali samo ako može da se sagradi za jednu noć. Zbog toga suse doba Drugog srpskog ustanka, ali i u malo ranijem periodu, u Srbiji gradile crkve brvnare malih dimenzija.
Crkva brvnara u Darosavi sagrađena je u vreme kada je knez Miloš Obrenović već uveliko radio na obnovi pravoslavnih crkava u oslobođenoj srpskoj državi. Ta obnova kojom su se novi hramovi oslobađali skrivene prigušenosti na koju su ranije bili primorani, vratila je srpskom narodu izgubljeni identitet.
Ova Crkva brvnara imala je poseban značaj, zbog svojih bogatih ornamentisanih detalja na vratima, prozorima, tavanici, stubovima na tremu i kordonskom vencu. Iako se ne zna tačna godina njenog podizanja, na prestonim ikonama i kamenim svećnjacima zapisana je 1833. godina, pa se pretpostavlja da je baš to godina kada je završena.
O istoriji same crkve nema dovoljno podataka, ali pretpostavlja se da je u njoj Jevrem Grujić, srpski političar i diplomata iz XIX veka, sahranio oca.
Obavijena velom misterije, Crkvi posebnost daju narodna predanja i legende. Posebno je zanimljivo narodno predanje o mestu izgradnje crkve. Meštani vole da pričaki kako je sa prvobitnog mesta izgradnje "preletela" tri kilometra, na mesto gde se danas nalazi.
Prvobitno je bila sagrađena na brdu Ostenjaku, tri-četiri kilometra zapadno, pa je 1841. rasturena i za samo dva dana sastavljena na današnjem mestu u Darosavi.
Arhitektura crkve
Crkva brvnara posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu i svojim proporcijama, načinom gradnje i obradom pojedinih detalja podseća na većinu brvnara rađenih na ovom području početkom XIX veka.
Arhitektura crkve je vrlo proropcionalna i zajedno sa izvanrednim detaljima pripada vrhunskom ostvarenju brvnarskog načina gradnje. U obliku je izduženog broda sa poligonalnom oltarskom apsidom i višeugaonim tremom i ogradom na tremu, koja je rađena od šašovaca, visine nešto preko jednog metra.
Unutrašnjost crkve je prilično impozantna sa ikonostasom koji je kompletan i autentičan, sa jednim velikim delom ikona koji pripadaju prvobitnom ikonostasu iz tridesetih godina XIX veka. U unutrašnjost crkve stupa se kroz bogato ornamentisana vrata, koja su rađena od hrastovog drveta sa izvanrednim sitnim rozetama. Najupečatljiviji detalj crkve su zapadna vrata, inače, jedna od najuspelije obrađenih vrata na crkvama brvnarama uopšte.
Oltarski deo je prilično prostran, što je neuobičajeno za ovu vrstu crkvi, a enterijer osvetljavaju pet uzanih prostora, na kojima su gvozdene rešetke zmijasto savijene. I severna vrata su bogato ornamentisana, ali za nijansu je ornamentika na njima skromnija nego na zapadnim vratima.
Kako je Crkva brvnara Svetih apostola Petra i Pavla utvrđena za kulturno dobro?
Crkva brvnara, jedna od retko sačuvanih u srcu Šumadije, svojim arhitektonskim, kulturno-istorijskim i umetničkim, svrstava se među izuzetnim spomenicima naše narodne umetnosti sa početka XIX veka. Iz tog razloga, Crkva brvnara Svetih apostola Petra i Pavla u Darosavi utvrđena je za nepokretno kulturno dobro-spomenik kulture Rešenjem Zavoda za naučno proučavanje spomenika kulture Beograda od 15. avgusta 1951. godine.
Kako je reč o impozantnoj građevini ove vrste, na crkvi su već od sedamdesetih godina XX veka započeti konzervatorsko-restauratorski radovi, koji su doprineli da crkva dobije prvobitan izgled. Tako su tada izvedeni radovi na konzervaciji i konstruktivnoj sanaciji objekta, kao i radovi na rekonstrukciji krovne konstrukcije i zameni krovnog pokrivača. Nakon toga, izvedeni su i sledeći konzervatorsko-restauratorski radovi: montaža i demontaža skele, demontaža krovne konstrukcije, svoda, ikonostasa i krovnog pokrivača, zamena dotrajalih i oštećenih elemenata drvene konstrukcije novim izrađenim u svemu po ugledu na autentične elemente.
Nakon što je 2014. godine strašno nevreme zahvatilo opštinu Aranđelovac, ponovo su na crkvi izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi. Zahvaljujući tim radovima po projektu i pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kragujevca, Crkva brvnara ubrzo dobija svoju autentičnost, izgubljeni sjaj i značaj jednog izvrsnog spomenika kulture te vrste u Srbiji.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Odavde puca nestvaran pogled na pola Srbije: Prelepe slike sa vidikovca na Kablaru - željno se iščekuje otvaranje staklenog čuda
Željno se iščekuje otvaranje spektakularnog vidikovca na Kablaru, koji će biti jedini sky walk u Srbiji. Po slikama sa lica mesta već je očigledno da će to biti jedan od najlepših vidikovaca na Balkanu, a fotografije iz ovog dela Srbije obilaziće svet.
Zlatibor postaje srpski Saint Moritz: Luksuzni hotel gradi se na srpskoj planini a postoji samo još jedan takav u državi - stižu nova radna mesta i svetski gosti
Planina Zlatibor postaje sve prepoznatljivija kada su svetski investitori u pitanju, a u prilog tome najbolje govori činjenica da hoteli iz najluksuznijih grupacija grade svoje objekte na ovoj popularnoj srpskoj destinaciji. Sada je potpisivanjem ugovora ozvaničen i dolazak luksuznog hotelskog brenda Crowne Plaza koji je prepoznatljiv na svetskom tržištu po visokom standardu smeštaja i usluge.
Komentari(0)