TEČE KROZ 10 ZEMALJA, IMA MNOGO IMENA Da li znate zašto je ova reka baš posebna za Srbiju?
Možda niste znali da u slivu ove reke živi više od 80 miliona lјudi. Potpisana je 29.juna 1994. godine u Sofiji. Prvi put je ovaj dan obeležen 2004. godine, kada je zvanično doneta odluka o proslavi.

Međunarodni dan Dunava obeležen je u 14 evropskih podunavskih zemalјa koje su potpisale Međunarodnu konvencije o zaštiti ove reke. Svake godine se ističe koliko je važno da se reka štiti od zagađenja i apeluje na racionalnu upotrebu vodenih resursa.
Možda niste znali da u slivu ove reke živi više od 80 miliona lјudi. Potpisana je 29.juna 1994. godine u Sofiji. Prvi put je ovaj dan obeležen 2004. godine, kada je zvanično doneta odluka o proslavi.
Možda vas zanima:

TAMO GDE JE ROĐENA CIVILIZACIJA Mesto u Srbiji koje ostavlja bez daha i kome ćete se uvek vraćati
Na zasedanju Izvršnog saveta Uneska, potvrđena je odluka o izboru Geo-parka Đerdap za jedan od 15 novih geo-parkova u svetu.

Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Možda vas zanima:

TAMO GDE JE ROĐENA CIVILIZACIJA Mesto u Srbiji koje ostavlja bez daha i kome ćete se uvek vraćati
Na zasedanju Izvršnog saveta Uneska, potvrđena je odluka o izboru Geo-parka Đerdap za jedan od 15 novih geo-parkova u svetu.

Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Možda vas zanima:

TAMO GDE JE ROĐENA CIVILIZACIJA Mesto u Srbiji koje ostavlja bez daha i kome ćete se uvek vraćati
Na zasedanju Izvršnog saveta Uneska, potvrđena je odluka o izboru Geo-parka Đerdap za jedan od 15 novih geo-parkova u svetu.

Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Dunav protiče kroz 10 evropskih zemalja: Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Po dužini je druga evropska reka, posle Volge u Rusiji. Jedina je reka na kojoj se nalazi čak četiri glavna grada, a to su Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd.
Sa svojih 2.888 kilometara Dunav povezuje istok i zapad Evrope, Atlantik i Mediteran. Kroz Srbiju njegov tok je dug 588 kilometara, i na svom putu prima Dravu, Tisu, Savu, Tamiš, Moravu, Neru, Timok...
Shutterstock/Đerdap/Vidikovac Ploče
Zanimljivo je da je od 10 evropskih zemalja kroz koje protiče, Dunav u Srbiji najširi, najuži i najdublji, kao i da protiče kroz Đerdapsku klisuru, najdužu klisuru u Evropi.
Pred sam ulazak u Đerdapsku klisuru njegova širina prelazi neverovatnih 6,5 kilometara. U istoj klisuri je i najdublji, oko 90 metara, ali i najuži, jer se sužava na manje od 150 metara.
U Srbiji je i jedna od deset najvećih brana na svetu nalazi na Dunavi - Hidroelektrana Đerdap.
Dunav je vekovima je bio glavna plovna saobraćajnica, kolevka kulture i svedok prvih koraka evropske civilizacije. Pored Dunava u Srbiji se nalaze svedoci burne istorije kao što su tvrđava u Baču, zatim Petrovaradinska tvrđava, Kalemegdan, Smederevska, Ramska, Golubačka i tvrđava Fetislam, ali i arheološki lokaliteti Donja Branjevina (Crvenokosa boginja), Vinča, Lepenski vir i Trajanova tabla.
Velika voda sa mnogo imena
Dunav je reka sa mnogo imena, na jezicima mnogih naroda. Tračani su ga zvali Istros, Skiti Mataos, Rimljani Danister i Danibius, Grci Dunavius, Nemci i Austrijanci ga zovu Donau, Francuzi Le Danibe, Mađari Duna, Italijani Danibo, Turci Tuna, Rumuni Dunarea, Česi, Slovaci i Rusi Dunaj, Srbi i Bugari Dunav.

Manastir Šišatovac – jedini fruškogorski manastir nazvan po šišarki
Od neobičnog imena do mesta susreta velikana srpske kulture – priča o svetinji koja krije istorijske i duhovne dragocenosti.

Mala Sveta Gora na Kosmaju! Oaza duhovnosti nadomak Beograda, ovde se kriju važni srednjovekovni manastiri
Na šumadijskoj planini, oko 50 kilometara od Beograda, nalaze se manastiri nastali za vreme kralja Dragutina i despota Stefana

Stopića pećina na Zlatiboru: Podzemni vodopadi i bigrene kade koje oduzimaju dah
Prirodno čudo u srcu Zlatibora koje spaja mistiku pećinskog sveta i lepotu podzemnih izvora

U POSETI NAJLEPŠEM MESTU U SRBIJI: Narodno predanje za ovo mesto vezuje i jaku VLAŠKU MAGIJU!
Ovo mesto krije mnoge tajne.

Podstolac: Zlatiborska staza skrivena među borovima koja vodi do netaknute divljine
Staza koja nije turistički opterećena, ali nudi mir i panorame vredne svakog koraka
Komentari(0)