Najviši planinski vrh u Srbiji je vrh Đeravica, koji se nalazi na planini Prokletije na granici između Srbije i Crne Gore. Đeravica ima visinu od 2656 metara nadmorske visine.
Đeravica je najviši vrh u Prokletijama i jedan od najprepoznatljivijih vrhova u Srbiji. Nalazi se na granici između Srbije i Crne Gore, i predstavlja izazov za planinare zbog svoje visine i spektakularnog okruženja.
Planina Prokletije je poznata po svojoj divljoj i netaknutoj prirodi, sa strmim vrhovima, dubokim dolinama i kristalno čistim jezerima. Đeravica se ističe svojim impozantnim izgledom i prelepoj panorami koju pruža s vrha.
Uspon na Đeravicu zahteva dobru kondiciju i iskustvo u planinarenju. Staze do vrha mogu biti tehnički izazovne, s naglim usponima i kamenitim terenom. Preporučuje se da planinari budu opremljeni odgovarajućom planinarskom opremom, uključujući čvrste planinarske cipele, slojevitu odeću, kišobran ili šator, hranu i vodu za duže staze, kao i mapu ili navigacijski uređaj.
Uspon na Đeravicu pruža nezaboravno iskustvo, jer se tokom penjanja možete diviti prelepim pejzažima, alpskim cvetovima i panorami koja se proteže daleko u daljinu. Na vrhu Đeravice ćete biti nagrađeni spektakularnim pogledom na okolne planine, doline i jezera.
Na Đeravicu samo u letnjim mesecima
Važno je napomenuti da planinari trebaju biti svesni promenljivih vremenskih uslova i pažljivo pratiti vremensku prognozu pre nego što krenu na uspon. Preporučuje se da se uspon na Đeravicu obavlja tokom letnjih meseci, kada su vremenski uslovi najpovoljniji.
Ukoliko niste iskusni planinar ili nemate dovoljno iskustva u samostalnom planinarenju, preporučuje se angažovanje iskusnog vodiča ili pridruživanje organizovanoj planinarskoj grupi koja će voditi uspon na Đeravicu.
Uspon na Đeravicu je jedinstvena avantura koja će vam omogućiti da istražite prirodnu lepotu Prokletija i doživite vrhunski planinarski doživljaj u Srbiji.
Postoje nekoliko staza koje vode do vrha Đeravice, a koje se razlikuju po dužini, težini i nadmorskoj visini.
Najpopularnije staze ka Đeravici
Staza preko Valbonës: Ovo je najčešće korišćena staza za uspon na Đeravicu. Počinje u selu Valbona u Albaniji, vodi preko vrha Maja e Rops (2504 m), a zatim se penje na vrh Đeravice. Dužina staze je oko 20 km.
- Staza preko Grlate: Ova staza počinje u selu Reka u Srbiji i vodi preko prevoja Grlata (2159 m) do vrha Đeravice. Dužina staze je oko 15 km.
- Staza preko Pećke Stene: Ova staza počinje u selu Pećka Banja u Srbiji i vodi preko prevoja Pećka Stena (2127 m) do vrha Đeravice. Dužina staze je oko 16 km.
- Staza preko Karanfila: Ova staza počinje u selu Bogićevica u Srbiji i vodi preko vrha Karanfili (2460 m) do vrha Đeravice. Dužina staze je oko 18 km.
Sve ove staze su zahtevne i preporučuje se iskustvo u planinarenju i adekvatna oprema. Takođe, potrebno je imati dozvolu za prelazak granice između Srbije i Albanije ako se koristi staza preko Valbonës.
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
MNOGI JOŠ NISU OTKRILI OVO SKIJALIŠTE U SRBIJI: Bez gužvi, cene za svačiji džep, a imate osećaj kao da ste u najluksuznijem planinskom centr
Prekrivena snegom pet meseci u godini, Stara planina predstavlja idealno skijalište za sve koje vole da se sklone od gužvi i komercijalnog sadržaja.
Komentari(0)