Retki golubovi kriju se u Ušačkoj pećini: Izuzetno speleološko bogatstvo smešteno u veličanstvenom kanjonu reke Uvac (FOTO)
Ovaj izuzetno atraktivan predeo prethodnih godina privlači sve više posetilaca i dodatno doprinosi turističkoj ponudi planine Zlatar, koja se nalazi u neposrednoj blizini.
Kanjon Uvca na jugozapadu Srbije nadaleko je poznat po svojim meandrima, a slike te neverovatne lepote već godinama obilaze svet. Ipak, ovaj Specijalni rezervat prirode ima da ponudi još mnogo toga, naročito ljubiteljima speleologije pošto se tu nalazi najveći pećinski sistem na Balkanu. Do Ušačke pećine skrivene upravo među ovim meandrima, možete stići samo na čamcu i ploveći tirkiznim jezerom.
"Pećina je smeštena u samom srcu rezervata. Ovaj sistem dobio je naziv jer se Ušačka pećina spaja sa Ledenom pećinom u jami Bezdan i tako prave najduži pećinski sistem od preko šest kilometara. Unutar njih nalazi se mnogo neistraženih kanala, pa se smatra jednim od najvećih speleoloških objekata u ovom delu Evrope. Pravi ulaz u ovaj sistem je na deset kilometara od Sjenice u selu Lopiže u zaseoku Ušaci", rekao je za RINU Steva Radovanović čuvar zaštićenog područja SRP Uvac.
FOTO:RINA
Ukupna dužina kanala Ušačke pećine iznosi 2.520 metara pri čemu je glavni kanal dužine 2.090 metara dok ostatak pripada bočnim kanalima. Hidrološki je aktivna, a kroz njen glavni kanal protiče povremeni tok. Ona praktično predstavlja tunel kroz koji protiče Duboki potok. Na više mesta u pećini tok ponire i ponovo se pojavljuje u vidu izvora i toka. Na velikom broju mesta u pećini, naročito na mestima promene pravca kanala, prisutne su rečne terase koje su izgrađene od klastičnih sedimenata koje je ovaj tok odložio.
Možda vas zanima:
Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.
BAJKOVITI ODMOR NA PLANINSKOJ LEPOTICI U SRCU SRBIJE: Zlatar pun turista zbog prirodnih lepota i mnogih sadržaja (FOTO)
Ovu prirodnu oazu odlikuje izuzetno blagotvoran vazduh, spoj mediteranske i planinske klime, zelena jezera okružena omorikama i brezama, organska proizvodnja heljde i maksimalan broj sunčanih dana tokom godine.
Možda vas zanima:
Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.
BAJKOVITI ODMOR NA PLANINSKOJ LEPOTICI U SRCU SRBIJE: Zlatar pun turista zbog prirodnih lepota i mnogih sadržaja (FOTO)
Ovu prirodnu oazu odlikuje izuzetno blagotvoran vazduh, spoj mediteranske i planinske klime, zelena jezera okružena omorikama i brezama, organska proizvodnja heljde i maksimalan broj sunčanih dana tokom godine.
Možda vas zanima:
Zaboravite kvad ovo je novo sjajno iskustvo na Zlataru: Od sada do nestvarnih predela se može stići i na električnom biciklu i trotinetu, po prvi put iznajmljivanje na ovoj planini
Prelepa i netaknuta planina Zlatar privlači svake godine veliki broj turista. Obilazak vidikovaca, jezera i Specijalnog rezervata prirode Uvac su nezaobilazni na ovom području, a sada će svi posetioci imati i još jedan način da stignu do svih tih prirodnih lepota.
BAJKOVITI ODMOR NA PLANINSKOJ LEPOTICI U SRCU SRBIJE: Zlatar pun turista zbog prirodnih lepota i mnogih sadržaja (FOTO)
Ovu prirodnu oazu odlikuje izuzetno blagotvoran vazduh, spoj mediteranske i planinske klime, zelena jezera okružena omorikama i brezama, organska proizvodnja heljde i maksimalan broj sunčanih dana tokom godine.
"Ova pećina obiluje pećinskim nakitom, postoje dve uređene dvorane za sve posetioce u dužini od oko 550 metara. U prvom delu pećine mestimično se pojavljuju usamljene draperije, male grupa stalagmita i stalaktita. Drugi deo je poprilično izdašniji, a u njemu se mogu uočiti masivni stalaktiti i stalagmiti, a javljaju se i stubovi. Prisutni su salivi i bigrene terase", ističe Radovanović.
Ono po čemu je Ušačka pećina takođe posebna jeste što se unutar nje mogu videti četiri izuzetno retke vrste slepih miševa, koji se još nazivaju i pećinski golubovi. Upravo iznad same Ušačke pećine smeštena su i gnezda jedne od najvećih kolonija beloglavih supova na Balkanu.
Ovaj izuzetno atraktivan predeo prethodnih godina privlači sve više posetilaca i dodatno doprinosi turističkoj ponudi planine Zlatar, koja se nalazi u neposrednoj blizini.
Kako doći od Beograda do Ušačke pećine, pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Ova planina u Srbiji je jako posebna: Poznata je po izvorima čiste, hladne, planinske vode
Hrastove i bukove, ali i šume javora, topola i drugog drveća ono su što ovu planinu čini posebnom
Na vrhu ove planine nalazi se lekoviti izvor Savine vode: Brojne legende se vezuju za Mučanj (FOTO)
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije
Lekovita voda Mojsinjske gore: U srpskom Svetom gaju mnogi bolesni ozdrave! (VIDEO)
Postoji veliki broj sakralnih objekata iz srednjeg veka kada se, prema zapisu jednog putopisca, ovde čulo samo "brujanje zvona i pojanje svetih kaluđera"
Vikend bez buke: Jošanička Banja je zimi najlepša kad svi drugi odu na Kopaonik
Dok se mase guraju na žičarama, tik ispod Kopaonika postoji mesto gde voda vri, vazduh miriše na paru i bor, a tišina traje duže od vikenda
Selo Rudno na obodu Kopaonika: Gde zima siđe prva, a tišina ostane do proleća
U Rudnu, smeštenom visoko iznad Ibra, čovek ne ide da bi nešto video – već da bi prestao da juri. Kada zima dođe, ovde ostanu samo oni koji znaju da slušaju tišinu
Komentari(0)