SAMO OVDE MOŽETE DA UĐETE U SOBRAŠICE Mesto gde su pozvani svi da jedu, a domaćice prave isključivo posnu trpezu
Pored prirodne lepote koja ga okružuje sa svih strana, selo je čuveno po crkvi brvnari koja potiče još iz 1838. godine i posvećena je Pokrovu Presvete Bogorodice.

Prostrani travnati pašnjaci, borove šume vekovnog trajanja, netaknuta priroda jeste ono po čemu je poznato zlatiborsko selo Jablanica. Udaljeno je 22 km od centra Zlatibora i to je jedno od najprostranijih planinskih sela u Srbiji. U selu živi oko 750 stanovnika. Očaravajuće je lepote, jer se velikim delom prostire u dolini reke Jablanice, a nad selom se nadvija najviši vrh Zlatibora, Tornik ispod kog izvire ova reka.
Foto: Rina
Ovaj neotkriveni planinski biser još uvek živo svedoči o prošlosti i bogatoj srpskoj istoriji.
"Zlatiborski kraj izuzetno je bogat kulturno-istorijskim spomenicima, a posebno mesto zauzima i ova autentična crkva brvnara u Jablanici. Uspešno odoleva zubu vremena skoro dva veka. Proglašena je za zaštićeno kulturno dobro, a 2013. godine izvršena je njena rekonstrukcija i izgrađeni novi vidikovci, informativne table i klupe za odmor".
Možda vas zanima:

Sirogojno: Zlatiborsko selo starih drvenih kuća pod šindrom i čuvenih džempera
Na padinama Zlatibora, u selu Sirogojno, vreme kao da je stalo. Tu se nalazi jedinstveni muzej na otvorenom „Staro selo“, gde posetioci mogu da zakorače u prošlost i vide kako su Srbi živeli pre više od dva veka.

Legenda o kamenu sa neba: Kako je Kremna postala mesto proroka, istina, legenda ili narodna mašta?
Na putu između Užica i Višegrada, u podnožju Zlatibora, smešteno je selo Kremna. Pripada opštini Užice i leži u dolini reke Kremnušice, okruženo šumama, pašnjacima i mirisnim zlatiborskim poljima. Ovaj pitomi kraj na raskrsnici puteva kroz istoriju postao je poznat ne samo po prirodnim lepotama, već i po nečemu jedinstvenom – po proročanstvima porodice Tarabić.
Možda vas zanima:

Sirogojno: Zlatiborsko selo starih drvenih kuća pod šindrom i čuvenih džempera
Na padinama Zlatibora, u selu Sirogojno, vreme kao da je stalo. Tu se nalazi jedinstveni muzej na otvorenom „Staro selo“, gde posetioci mogu da zakorače u prošlost i vide kako su Srbi živeli pre više od dva veka.

Legenda o kamenu sa neba: Kako je Kremna postala mesto proroka, istina, legenda ili narodna mašta?
Na putu između Užica i Višegrada, u podnožju Zlatibora, smešteno je selo Kremna. Pripada opštini Užice i leži u dolini reke Kremnušice, okruženo šumama, pašnjacima i mirisnim zlatiborskim poljima. Ovaj pitomi kraj na raskrsnici puteva kroz istoriju postao je poznat ne samo po prirodnim lepotama, već i po nečemu jedinstvenom – po proročanstvima porodice Tarabić.
Možda vas zanima:

Sirogojno: Zlatiborsko selo starih drvenih kuća pod šindrom i čuvenih džempera
Na padinama Zlatibora, u selu Sirogojno, vreme kao da je stalo. Tu se nalazi jedinstveni muzej na otvorenom „Staro selo“, gde posetioci mogu da zakorače u prošlost i vide kako su Srbi živeli pre više od dva veka.

Legenda o kamenu sa neba: Kako je Kremna postala mesto proroka, istina, legenda ili narodna mašta?
Na putu između Užica i Višegrada, u podnožju Zlatibora, smešteno je selo Kremna. Pripada opštini Užice i leži u dolini reke Kremnušice, okruženo šumama, pašnjacima i mirisnim zlatiborskim poljima. Ovaj pitomi kraj na raskrsnici puteva kroz istoriju postao je poznat ne samo po prirodnim lepotama, već i po nečemu jedinstvenom – po proročanstvima porodice Tarabić.
Ova crkva brvnara pripada drvenim hramovima manje vrste širine 5,25 m, a dužine 9,5 m. Jedno je od najposećenijih loklaliteta na Zlatiboru, jer se nalazi ušuškana u debelom hladu borove šume i predstavlja idealno mesto za rekreaciju i odmor od gradske vreve. Međutim, ovde nije samo reč o kulturnom spomeniku već o živom duhovnom jezgru, u kom je očuvan i obnovljen liturgijski život.
Foto: Rina
U porti jablaničke crkve može se videti i nešto jedinstveno, čega nema pri drugim zlatiborskim bogomoljama. U pitanju su rodovske drvene trpeze, poznate kao sobrašice, koje najbolje svedoče u jedinstvenom običaju i duhovnoj praksi ovog zlatiborskog sela.
"Sobrašice su nastale, u duhu ranohrišćanskih agapa-zajedničkih večera ljubavi, tako što su služile za okupljanje vernika tri puta u toku godine, i to na praznike Petrovdana, Preobraženja i Pokrova Bogorodičinog.
Foto: Rina
Tokom ovih praznika, u sobrašicama se služila hrana, koju su pripremale domaćice iz kuće vlasnika sobrašice, i to obavezno posna jer se i posle pričešća, istoga dana, na rodovskim trpezama, upražnjavao post.
Iako su gosti u sobrašicama bili prevashodno članovi familije vlasnika sobrašice, za trpezu su pozivani i svi oni koji su došli na crkvenu službu iz drugih krajeva i koji nisu imali svojih šatri ili trpeza", kaže Živanović.
Iako skromnih dimenzija, ova crkva ima raskošnu unutrašnjost. U njenom središtu se nalaze carske dveri, delo poznatog slikara, dok se u crkvi nalazi ukupno 27 ikona, od kojih su četiri prestone, a sve su dar verujućeg naroda.
U selu se svake godine organizuju dve manifestacije
Tradicionalni doček pravoslavne Nove godine i Seoski višeboj.
Doček pravoslavne Nove godine se održava u porti crkve 13. januara, a počinje Večernjom službom u crkvi, paljenjem badnjaka, deljnjem poklončića najmlađima, kulturno umetničkim programom i na kraju vatrometom. Seoski višeboj u Jablanici predstavlja takmičenje u tradicionalnim zanatima, veštinama i sportovima koji se ovim putem čuvaju od zaborava.
Višeboj prikazuje i neguje zanate i veštine koje polako nestaju, a koji su vrlo živopisni i čine prepoznatljiv motiv Zlatibora. Manifestacija je takmičarskog duha i važi za jednu od najbolje organizovanih seoskih manifestacija.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.

ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.

Raj za živce, najstarije lečilište, lekovito blato! Za ove banje retko koji Srbin zna, a spas je kod mnogih bolesti
Nisu poznate, a pružaju potpunu relaksaciju, leče razne boljke, mada nisu sve u dobrom stanju

KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.

Za 6.000 dinara možete iz "čeke" da posmatrate medveda na Tari, ako se ne pojavi - pola para dobijate nazad
Srpska planina je dom ovih divljih zveri
Komentari(0)