SAMO OVDE MOŽETE DA UĐETE U SOBRAŠICE Mesto gde su pozvani svi da jedu, a domaćice prave isključivo posnu trpezu
Pored prirodne lepote koja ga okružuje sa svih strana, selo je čuveno po crkvi brvnari koja potiče još iz 1838. godine i posvećena je Pokrovu Presvete Bogorodice.

Prostrani travnati pašnjaci, borove šume vekovnog trajanja, netaknuta priroda jeste ono po čemu je poznato zlatiborsko selo Jablanica. Udaljeno je 22 km od centra Zlatibora i to je jedno od najprostranijih planinskih sela u Srbiji. U selu živi oko 750 stanovnika. Očaravajuće je lepote, jer se velikim delom prostire u dolini reke Jablanice, a nad selom se nadvija najviši vrh Zlatibora, Tornik ispod kog izvire ova reka.

Ovaj neotkriveni planinski biser još uvek živo svedoči o prošlosti i bogatoj srpskoj istoriji.
"Zlatiborski kraj izuzetno je bogat kulturno-istorijskim spomenicima, a posebno mesto zauzima i ova autentična crkva brvnara u Jablanici. Uspešno odoleva zubu vremena skoro dva veka. Proglašena je za zaštićeno kulturno dobro, a 2013. godine izvršena je njena rekonstrukcija i izgrađeni novi vidikovci, informativne table i klupe za odmor".
Možda vas zanima:

NEKOLIKO LEGENDI O ZLATIBORSKIM MESTIMA U nedavnoj prošlosti, Zlatibor se zvao Rujno
Naziv dolazi od župe Rujno kako se ceo ovaj region zvao.

Dnevno prođe preko 15.000 vozila: Obilaznica oko Zlatibora biće spas za sve - kapitalni projekti realizuju se na najpopularnijoj srpskoj planini
Opština Čajetina ulazi u završnu fazu realizacije nekoliko ključnih infrastrukturnih projekata, koji će, prema rečima predsednika opštine Milana Stamatovića, dugoročno unaprediti kvalitet života meštana i očuvati prirodne resurse Zlatibora.
Možda vas zanima:

NEKOLIKO LEGENDI O ZLATIBORSKIM MESTIMA U nedavnoj prošlosti, Zlatibor se zvao Rujno
Naziv dolazi od župe Rujno kako se ceo ovaj region zvao.

Dnevno prođe preko 15.000 vozila: Obilaznica oko Zlatibora biće spas za sve - kapitalni projekti realizuju se na najpopularnijoj srpskoj planini
Opština Čajetina ulazi u završnu fazu realizacije nekoliko ključnih infrastrukturnih projekata, koji će, prema rečima predsednika opštine Milana Stamatovića, dugoročno unaprediti kvalitet života meštana i očuvati prirodne resurse Zlatibora.
Možda vas zanima:

NEKOLIKO LEGENDI O ZLATIBORSKIM MESTIMA U nedavnoj prošlosti, Zlatibor se zvao Rujno
Naziv dolazi od župe Rujno kako se ceo ovaj region zvao.

Dnevno prođe preko 15.000 vozila: Obilaznica oko Zlatibora biće spas za sve - kapitalni projekti realizuju se na najpopularnijoj srpskoj planini
Opština Čajetina ulazi u završnu fazu realizacije nekoliko ključnih infrastrukturnih projekata, koji će, prema rečima predsednika opštine Milana Stamatovića, dugoročno unaprediti kvalitet života meštana i očuvati prirodne resurse Zlatibora.
Ova crkva brvnara pripada drvenim hramovima manje vrste širine 5,25 m, a dužine 9,5 m. Jedno je od najposećenijih loklaliteta na Zlatiboru, jer se nalazi ušuškana u debelom hladu borove šume i predstavlja idealno mesto za rekreaciju i odmor od gradske vreve. Međutim, ovde nije samo reč o kulturnom spomeniku već o živom duhovnom jezgru, u kom je očuvan i obnovljen liturgijski život.
Foto: Rina
U porti jablaničke crkve može se videti i nešto jedinstveno, čega nema pri drugim zlatiborskim bogomoljama. U pitanju su rodovske drvene trpeze, poznate kao sobrašice, koje najbolje svedoče u jedinstvenom običaju i duhovnoj praksi ovog zlatiborskog sela.
"Sobrašice su nastale, u duhu ranohrišćanskih agapa-zajedničkih večera ljubavi, tako što su služile za okupljanje vernika tri puta u toku godine, i to na praznike Petrovdana, Preobraženja i Pokrova Bogorodičinog.
Foto: Rina
Tokom ovih praznika, u sobrašicama se služila hrana, koju su pripremale domaćice iz kuće vlasnika sobrašice, i to obavezno posna jer se i posle pričešća, istoga dana, na rodovskim trpezama, upražnjavao post.
Iako su gosti u sobrašicama bili prevashodno članovi familije vlasnika sobrašice, za trpezu su pozivani i svi oni koji su došli na crkvenu službu iz drugih krajeva i koji nisu imali svojih šatri ili trpeza", kaže Živanović.
Iako skromnih dimenzija, ova crkva ima raskošnu unutrašnjost. U njenom središtu se nalaze carske dveri, delo poznatog slikara, dok se u crkvi nalazi ukupno 27 ikona, od kojih su četiri prestone, a sve su dar verujućeg naroda.
U selu se svake godine organizuju dve manifestacije
Tradicionalni doček pravoslavne Nove godine i Seoski višeboj.
Doček pravoslavne Nove godine se održava u porti crkve 13. januara, a počinje Večernjom službom u crkvi, paljenjem badnjaka, deljnjem poklončića najmlađima, kulturno umetničkim programom i na kraju vatrometom. Seoski višeboj u Jablanici predstavlja takmičenje u tradicionalnim zanatima, veštinama i sportovima koji se ovim putem čuvaju od zaborava.
Višeboj prikazuje i neguje zanate i veštine koje polako nestaju, a koji su vrlo živopisni i čine prepoznatljiv motiv Zlatibora. Manifestacija je takmičarskog duha i važi za jednu od najbolje organizovanih seoskih manifestacija.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

TAJNA SAMONIKLOG BORA: Čudo prirode staro više od 500 godina dolaze da ga vide čak i iz Amerike!
Sa mesta odakle je samonikao bor, pogled se doseže na prave planinske vrhove, a sa ove lokacije mogu se videti Zlatibor, Tara, Zlatar pa čak i Durmitor.

Kako je planina Devica dobila ime – tihi vidikovac Srbije i mit o nesebičnoj devojci
U srcu Sokobanjskog kraja, planina Devica spaja divlju prirodu i mitske priče. Kanjon Moravice, vrh Čapljinac i vidikovac Oštra čuka samo su uvod u legendu koja planini daje ime.“

Lekovitim blatom u ovoj banji bili opčinjeni i bečki stručnjaci! Ako želite da iskusite blagoredi Banje Rusande, izdvojte 16 evra za noć!
Panonsko more je ostavilo neprocenjivo prirodno bogatstvo oličeno u tlu jezera Rusanda u Banatu. Peloid koji se prikuplja odatle se smatra jedinim od najlekovitijih u Srbiji. Zbog toga je Banja Rusanda, pozicionirala nadomak istoimenog jezera, popularna još od davnina, a njen značaj su prepoznali još bečki stručnjaci. Danas je posećuju brojni turisti, ali i ljudi koji tragaju za adekvatnom terapijom. Noćenje za dvoje ovde košta već od 16 evra.

Pećina Risovača: Tragovi ljudi i životinja iz ledenog doba
U Risovači su ljudi živeli pre oko 40.000 godina. Tu su pronađeni alati od kamena i kosti, ali i kosti pećinskog medveda, mamuta i drugih životinja iz ledenog doba. Danas je pećina pretvorena u muzej koji posetioce vodi u najdavniju prošlost.

Caričin grad: Justinijanov dar carici Teodori i Balkanu
Na južnim padinama Radan planine, nadomak Lebana, leže ruševine jednog od najlepših ranovizantijskih gradova na Balkanu – Justinijane Prime, u narodu poznatije kao Caričin grad.
Komentari(0)