SREMSKI KARIBI SU RAJ ZA KUPAČE Beli kamen je biser Fruškogorja na kom turisti traže spas od vrućina (FOTO/VIDEO)
Ovo jezero nastalo je sasvim slučajno i to na nekadašnjem kopu krečnjaka, gde trenutno kompanija „Lafarž“, koja je preuzela cementaru, izvodi radove rekultivacije kopa koja treba da se završi do 2024. godine

Meštani Bešenovačkog Prnjavora još nisu zaboravili buku, prašinu, tutnjavu kamiona beočinske cementare, ali su zbog "rađanja" prelepog jezera oprostili rušenje njihovog sela zbog ogromnog površinskog kopa.
Sada na obalama tog jezera, koje nosi naziv Beli kamen, traže spas od vrućina, iako je kupanje na ovom mestu više nego rizično po bezbednost posetilaca.
Shutterstock/Bešenovačko jezero
Ovo jezero nastalo je sasvim slučajno i to na nekadašnjem kopu krečnjaka, gde trenutno kompanija „Lafarž“, koja je preuzela cementaru, izvodi radove rekultivacije kopa koja treba da se završi do 2024. godine. Onda ovo prelepo mesto može da postane pravi turistički biser Fruškogorja. Na ovom jezeru kupanje je uvek bilo zabranjeno, jer nije bilo uređene plaže, spasilaca, kao i sada, a voda je duboka od šest do čak 50 metara, pa je dolazilo i do utapanja kupača.
Možda vas zanima:

Vidikovac Crveni čot na Fruškoj gori: Pogled koji vodi do manastira Bešenovo
Na stazi između šume, vetra i tišine, Crveni čot nudi najlepši pogled na Srem, a u podnožju – manastir koji je preživeo zaborav

TAJNA SRPSKE SVETE GORE: Evo zašto je BAŠ NA FRUŠKOJ GORI podignut toliki broj manastira
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Možda vas zanima:

Vidikovac Crveni čot na Fruškoj gori: Pogled koji vodi do manastira Bešenovo
Na stazi između šume, vetra i tišine, Crveni čot nudi najlepši pogled na Srem, a u podnožju – manastir koji je preživeo zaborav

TAJNA SRPSKE SVETE GORE: Evo zašto je BAŠ NA FRUŠKOJ GORI podignut toliki broj manastira
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Možda vas zanima:

Vidikovac Crveni čot na Fruškoj gori: Pogled koji vodi do manastira Bešenovo
Na stazi između šume, vetra i tišine, Crveni čot nudi najlepši pogled na Srem, a u podnožju – manastir koji je preživeo zaborav

TAJNA SRPSKE SVETE GORE: Evo zašto je BAŠ NA FRUŠKOJ GORI podignut toliki broj manastira
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Međutim, i dok se odvijaju radovi, građani se kupaju ne mareći za svoju bezbednost. Posebna je gužva vikendom, kada na jezeru osveženje potraži i više od 1.000 posetilaca.
Upravo zbog velike zainteresovanosti za ovo mesto, tokom letnjih meseci i vrućina, kompanija "Lafarž“ se u nekoliko navrata obraćala Policijskoj upravi u Sremskoj Mitrovici, obaveštavajući ih o neovlašćenom ulasku u posed u prostor površinskog kopa gde se nalazi jezero.
– „Lafarž“ je prestala sa eksploatacijom ovog površinskog kopa, ali i dalje ima obavezu rekultivacije tog prostora i u tu svrhu se svakodnevno kamionima donosi zemljište, pa postoji opasnost da se neko od kupača povredi – navodi se u jednom od brojnih saopštenja ove kompanije upućenom PU Sremska Mitrovica.
Shutterstock/Bešenovačko jezero
Mnogi dođu da zarade
O lepoti ovog jezera poslednjih meseci često se može čitati i u drugim medijima, koji su ovo mesto nazvali Sremski Karibi, ali retko ko navodi da nije završena rekultivacija kopa, te da jezero za kupače u letnjim danima predstavlja izazov, ali i ozbiljnu pretnju, jer se kupaju na svoju odgovornost.
Zbog sve većeg broja posetilaca, mnogi su videli i mogućnost da zarade. Svake godine dolaskom toplih dana, kupača je na jezeru sve više.
Kako doći od Beograda do jezera Beli kamen pogledajte na sledećoj mapi:
Izvor: telegraf
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Top 10 mesta koja morate posetiti u Šumadiji
Ako vas put navede ka Šumadiji, evo koja mesta i prirodne lepote jednostavno moraju da se nađu na vašoj listi za posetu.

TAJANSTVENE MOČVARE SRBIJE: Zaboravljena verovanja i legende o skrivenim mestima
U srpskom folkloru močvare su oduvek zauzimale posebno, misteriozno mesto. Nekada smatrane opasnim i začaranim, ove specifične prirodne formacije bile su okružene brojnim verovanjima, pričama i mitovima, koji su se generacijama prenosili s kolena na koleno.

Zbog horor legende o jednoj porodici, manastir u Srbiji nazvan Zaova, a ima i Sisojevac: Ovako su dobili imena
Ako vam kažemo "zaova" ili "pustinja", naravno da ćete prvo pomisliti na familijarnu relaciju odnosno geografski pojam.

„ZMAJEVA PEĆINA“ NA RUDNIKU: Zašto se verovalo da baš ovde obitavaju mitološka bića?
Rudnik, jedna od najstarijih planina u Srbiji, poznata je ne samo po svojoj bogatoj rudarskoj istoriji već i po fascinantnim pričama i legendama. Jedna od najintrigantnijih je svakako legenda o „Zmajevoj pećini“, za koju se verovalo da je dom pravim mitološkim zmajevima.

MUZEJ RAKIJE U ČAČKU: Ima i prepečenicu iz Drugog svetskog rata, a Cane otkriva zašto je srpska šljivovica bolja od viskija FOTO
Srpska šljivovica mogla bi se naći na UNESKO listi nematerijalnog kulturnog nasleđa, a nadaleko je poznato da se najbolja prepečinica, ljuta i mučenica, kako još nazivaju šljivovicu, pravi u Šumadiji.
Komentari(0)