SPOJ ORIJENTALNOG I EVROPSKOG STILA Zbog opasnosti od Turaka Miloš Obrenović nije smeo da provodi vreme u ovom zdanju
Konak kneginje Ljubice je jedna od malog broja sačuvanih zgrada iz vremena prve vladavine kneza Miloša Obrenovića.
Reč konak je turskog porekla i označava kuću uglednog čoveka, dvor visokog osmanskog činovnika, ili građevinu koja služi kao prenoćište.
Konak kneginje Ljubice redak je primer sačuvane zgrade iz vremena prve vladavine Miloša Obrenovića.
Možda vas zanima:
OD MOČVARE DO NAJPROMETNIJEG KRUŽNOG TOKA Na mestu današnje Slavije bilo je mesto na koje su Beograđani rado išli u lov na divlje patke (VIDEO)
Sve do 1880-ih godina područje današnjeg trga bila je velika bara
JEDAN GRAD SA PETNAEST IMENA Kroz svoju obimnu i prebogatu istoriju, Beograd su nazivali različitim imenima!
Prebogata istorija glavnog grada Srbije, opterećena je brojnim ratnim razaranjima zbog čega je grad jednom dobio i nadimak "Beli Feniks".
Možda vas zanima:
OD MOČVARE DO NAJPROMETNIJEG KRUŽNOG TOKA Na mestu današnje Slavije bilo je mesto na koje su Beograđani rado išli u lov na divlje patke (VIDEO)
Sve do 1880-ih godina područje današnjeg trga bila je velika bara
JEDAN GRAD SA PETNAEST IMENA Kroz svoju obimnu i prebogatu istoriju, Beograd su nazivali različitim imenima!
Prebogata istorija glavnog grada Srbije, opterećena je brojnim ratnim razaranjima zbog čega je grad jednom dobio i nadimak "Beli Feniks".
Možda vas zanima:
OD MOČVARE DO NAJPROMETNIJEG KRUŽNOG TOKA Na mestu današnje Slavije bilo je mesto na koje su Beograđani rado išli u lov na divlje patke (VIDEO)
Sve do 1880-ih godina područje današnjeg trga bila je velika bara
JEDAN GRAD SA PETNAEST IMENA Kroz svoju obimnu i prebogatu istoriju, Beograd su nazivali različitim imenima!
Prebogata istorija glavnog grada Srbije, opterećena je brojnim ratnim razaranjima zbog čega je grad jednom dobio i nadimak "Beli Feniks".
Podignut je između 1829. i 1830. godine, pod nadzorom Hadži Nikole Živkovića, glavnog kneževog neimara. Zamišljen je kao dvor dinastije Obrenović. Miloš Obrenović međutim nije provodio mnogo vremena u ovom Konaku zbog opasnosti od Turaka.
Konak kneginje Ljubice, već skoro 190 godina odoleva zubu vremena, ratovima i istorijskim promenama. Svojim izgledom i arhitekturom srpsko-balkanskog stila, Konak kneginje Ljubice i danas krasi ulice Beograda i očarava svakog ko prođe pored njega. Ovaj konak, zbog svog istorijskog i arhitektonskog značaja ima status spomenika kulture od izuzetnog značaja.
Kneginja Ljubica Obrenović, čije ime nosi i sam konak, bila je jedna od najznačajnijih žena srpske istorije sa kraja osamnaestog i početka devetnaestog veka. U istoriji je poznata kao žena kneza Miloša Obrenovića, a u svom narodu se isticala kao hrabra i dostojanstvena, žena koju su svi poštovali.
Nakon iseljenja kneza, na mestu današnjeg konaka, nalazio se Licej, a zatim Prva Beogradska gimnazija. Nakon gimnazije, konak je služio kao Apelacioni kasicioni sud, a 1912. godine na mesto na kojem se danas nalazi Konak kneginje Ljubice smešten je Zavod za vaspitanje gluvoneme dece.
Godine 1929, Muzej savremene umetnosti zauzima mesto današnjeg konaka. Do 1941. godine u zgradi se nalazio Crkveni muzej, a u periodu 1945-1947, u konaku je bio smešten deo Patrijaršije. Nakon toga, na mesto konaka je došao Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Sedamdesetih godina 20. veka uprava grada Beograda odlučila je da zgrada Konaka, u skladu sa svojim istorijskim, umetničkim i spomeničkim nasleđem, dobije novu namenu i postane muzej.
Posle sanacije i rekonstrukcije zgrada je 1980. ušla u sastav Muzeja grada Beograda, a u septembru iste godine otvorena je stalna muzejska postavka „Enterijeri beogradskih kuća 19. veka“.
Nakon proterivanja Obrenovića iz Srbije (1842) zgradu su u narednih sto trideset godina koristile i prema svojim potrebama uređivale različite državne institucije.
Konak na mapi:
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
Komentari(0)