STENE KOJE SE NALAZE SAMO NA OVOM MESTU Srpskim kamenom iz Struganika obložena je čuvena zgrada opere u Beču (FOTO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena. Biolog, entuzijasta, Predrag Petrović, za sve ljubitelje geologije napravio je na svom imanju u selu Paštrić kod Mionice, jedinstven Muzej kamena.
Pod otvorenim nebom nalazi se nekoliko stotina retkih eksponata, na kojima bi nam pozavideli i svetski muzeji, a jedan od takvih su i litografske stene koje su nekada bile od velikog značaja.
"Na njima se štampalo, na njima umetnici rade. Te litografske stene mogu se pronaći samo ovde i na još jednom mestu u Selenhofenu u Nemačkoj. Korišćene za litografiju, bile su izvozni brend Srbije. Davne 1890. godine kada je pravljen toranj u Parizu, na upriličenoj izložbi bio je naš kamen iz Struganika. Kamenom iz ovog kraja obložena je i zgrada opere u Beču", kazao je biolog Predrag Petrović.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Muzej kamena zamišnjen je kao edukativna lokacija, koja će zaljubljenicima u geologiju otkriti retke i jedinstvene vrste. Najteži deo, kako kaže Peca, bio je dopremiti sve te stene do njegovog domaćinstva ali vredelo je truda. Deo eksponata nalazi se pod otvorenim nebom, gde je nikao i jedinstveni Kameni bukvar - citati književnika ispisani na stenama, a simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana.
"Kada je Matija Bećković ovde bio u poseti, jedna stena me je podsetila na njega, pa se tako rodila ideja da stihovi iz njegove knjige budu uklesani na njoj. Nakon njega i drugi velikni su dobili svoju stenu, poput Desanke Maksimović, Njegoša. Za njega sam izabrao stenu krečnjačkog tipa, pretaložen pre nešto više od 80 miliona godina u Struganiku. Simbolično je to stena od dva metra, a kako smo taj kamen natovarili i postavili ovde samo mi znamo. Nije bilo nimalo lako", rekao je ovaj biolog.
Četiri hiljade ljudi godišnje obiđe ovo imanje u selu Paštrić. Ljubitelji geologije obožavaju ovo mesto, gde preko 300 eksponata čeka da bude viđeno i primećeno.
"Ovo je prava enciklopedija znanja kad je u pitanju geologija. Ovde posoje primerci koji se nigde drugo ne mogu videti. Na primer, breča, šarena stena je otkrivena pre šest godina na planini Maljen i nigde u svetu nema više ovakvih primeraka. Mnogi muzeji u Evropi bi želeli da je imaju u svojoj kolekciji ovakav eksponat , ali za sada im ne damo", kaže Predrag.
Za sada su sve stene iz valjevskog kraja, a plan je da ih bude iz sbih krajeva Srbije, a Peca poručuje da iako vam možda svi deluju slično - dva kamena ne postoje.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nalazi se TAJANSTVENA ISPOSNICA, a evo i KO ju je napravio (FOTO)
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
MESTO U SRCU SRBIJE GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI: Ova srpska pećina bila je ključna u Prvom srpskom ustanku (FOTO)
"Godinama su u Ribničkoj pećini vršena ozbiljna istraživanja"
Komentari(0)