MOŠTI SVETOG SAVE NISU SPALJENE!? Ovaj manastir u Sjenici krije najveću tajnu srpske istorije (FOTO/VIDEO)

Jelena Vamović

11:00

Turizam 0

Mošti Grigorija Kumaničkog su mošti Svetog Save, a inicijalna kapisla za ovu tvrdnju je bio moj boravak u manastiru Kumanica sredinom 2011. godine

MOŠTI SVETOG SAVE NISU SPALJENE!? Ovaj manastir u Sjenici krije najveću tajnu srpske istorije (FOTO/VIDEO)
Shutterstock/manastir Kumanica

Pola godine je prošlo od trenutka kada je pisac Vlada Arsić otvorio "srpsku priču milenijuma", ali svaki deo priče krije neku tajnu.

Hram Svetog Save je podignut na mestu gde je, prema uverenju svih Srba, Sinan paša spalio mošti srpskog svetitelja 27. aprila 1592. godine. Da li je, baš, tako?

MOŠTI SVETOG SAVE NISU SPALJENE!? Ovaj manastir u Sjenici krije najveću tajnu srpske istorije (FOTO/VIDEO) Shutterstock/Hram Svetog Save
 

Vekovima se šuška da mošti Svetog Save nisu spaljene na Vračaru, već na drugom mestu. Priča se i da nikada nisu spaljene, već se i danas čuvaju u pećini kod reke Tare. Mit o lomači od pre četiri veka tema je kojom se bavi Vlada Arsić u knjizi “Osinje gnezdo”. On ima sasvim novu teoriju.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Manastir Kumanica krije najveću srpsku tajnu

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

– Mošti Grigorija Kumaničkog su mošti Svetog Save, a inicijalna kapisla za ovu tvrdnju je bio moj boravak u manastiru Kumanica sredinom 2011. godine kada mi je nekoliko osoba, među kojima i veoma obrazovane ličnosti, ispričalo da u to sumnjaju – kaže Vlada Arsić.

Zanimljiva je tvrdnja direktora Narodnog muzeja u Prijepolju o pronalasku moštiju 1999. godine, kao i zabrani da se o tome govori. Arsić se pitao kako je moguće da su Turci spalili mošti, a ostavili su kivot, štap, pa i ruku srpskog svetitelja?

Spalili su mošti, a ostavili kivot, štap i ruku?

Za početak, Vračar se u 16. veku nije nalazio tu gde je danas. Na mestu Trga Slavija nalazila se bara, a Vračar je bio močvara. U vreme spaljivanja mošti, Beograd je bio turska kasaba, a naselje se nalazilo oko Kalemegdanske tvrđave.

MOŠTI SVETOG SAVE NISU SPALJENE!? Ovaj manastir u Sjenici krije najveću tajnu srpske istorije (FOTO/VIDEO) Shutterstock/Hram Svetog Save, Vračar
 

Do Cvetnog trga su se prostirale romske čerge, a centar Vračara je bio današnji Tašmajdan. Ako je Sinan paša, zaista, na brdu podigao lomaču i zapalio mošti srpskog svetitelja to je mogao da učini kod kafane “Šansa”.

Vračar je tada bio močvara, a pravi Vračar je bio Taš

Ukoliko bi se dozvolila DNK analiza moštiju Grigorija Kumaničkog i ostalih Nemanjića brzo bi se doznala čitava istina i prekinule sve priče i legende o tome da Turci nisu spalili Svetog Savu na Vračaru, već njegove mošti monahinje i danas celivaju. Zanimljivo je da je patrijarh Pavle prvi “kočio” ovakvu analizu.

Patrijarh Pavle je nekoliko godina pred smrt rekao nabližima da se mošti Svetog Save nalaze u manastiru Ždrebaonik, ali da to ne želi da saopšti javnosti.

MOŠTI SVETOG SAVE NISU SPALJENE!? Ovaj manastir u Sjenici krije najveću tajnu srpske istorije (FOTO/VIDEO) Shutterstock/Tašmajdan
 

Priča se i da je vladika Nikolaj Velimirović znao za Savine mošti, ali im navodno, rekao: “Srbi u ovom trenutku nisu dostojni da dočekaju svetitelja, kad dođe trenutak sam će se pojaviti…”.

– Čitava priča je šuplja kao “švajcarski sir”, imali su šest meseci da demantuju i opovrgnu knjigu “Osinje gnezdo”, pa ili nemaju čime ili znaju da nemaju šta da demantuju – zaključuje Arsić.

Manastir Kumanica u Sjenici na mapi: 

Izvor: Magazin Novosti

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading